Zasto vasem tijelo treba san

Цитат :

Zašto vašem tijelu treba san

”ŠTO bih sve dao da se mogu dobro naspavati!“ To je u današnje vrijeme vrlo česta pritužba. Mnogi ljudi konstantno naporno rade, a svakodnevni stres i napetosti suvremenog života uzimaju svoj danak.

Liječnici, policajci, vatrogasci, vozači kamiona, radnici koji rade u smjenama, majke s malom djecom i mnogi drugi spadaju u rizičnu skupinu osoba lišenih sna koji je potreban njihovom tijelu. Milijuni ljudi koji doživljavaju frustracije uslijed premalo spavanja živo bi htjeli znati kako se mogu dobro i okrepljujuće naspavati.

Цитат :

Uloga sna

San, ili barem izvjesni period odmaranja, karakterističan je, po svemu sudeći, za sva živa bića. Ukoliko imate kućne ljubimce kao što su mačke, psi ili ptice, sigurno ste zapazili da se mačke i psi u pravilnim intervalima sklupčaju i zaspu te da ptice, kad padne mrak, utihnu i odu na spavanje. Potrebu za snom, ili barem za periodima smanjene aktivnosti, imaju praktički svi sisavci, ptice i insekti. Ljudima je san bezuvjetno potreban.

Neki misle da je spavanje naprosto period odmaranja. No ono je više od toga. ”Spavanje je ustvari složeni proces stezanja i opuštanja mišića, ubrzavanja i usporavanja pulsa i rasta i opadanja krvnog tlaka te proces u kome mozak stvara mnoštvo svojih vlastitih filmova“, piše The Toronto Star. ”Kad osoba zaspi“, iznosi The World Book Encyclopedia, ”smanjuje se svaka aktivnost i mišići se opuštaju. Usporavaju se otkucaji srca i disanje.“

Premda se znanstvenici, liječnici i istraživači već mnogo desetljeća bave proučavanjem sna, i dalje nisu pronađeni odgovori na temeljna pitanja o njegovoj vitalnoj ulozi. Ti istraživači nisu otkrili čak ni što je ustvari san, niti zašto spavamo. Dr. Eliot Phillipson iz laboratorija za istraživanje sna u bolnici Queen Elizabeth u Torontu kaže: ”Nisu nam poznati presudni biološki događaji koji se odvijaju dok spavamo, a koji nam vraćaju snagu.“

Dok spavamo, u našem tijelu dolazi do promjena koje djeluju na naš imunološki sustav. Tjelesni se organi opuštaju i odmaraju, suzbijajući iscrpljenost uslijed dnevnih aktivnosti. Generalno čišćenje koje se obavlja pomoću krvotoka efikasno djeluje i ponovo se uspostavlja kemijska ravnoteža. Tako se spavanje može usporediti s noćnom ekipom koja dolazi da bi popravila stvari i očistila ih za sljedeći dan.

Jedna od najvažnijih zadaća spavanja jest da omogući živčanom sustavu oporavak od trošenja u toku dana. Kao što piše u The World Book Encyclopedii, ”spavanjem vaše tijelo, a naročito mozak i živčani sustav, obnavlja energiju“.

Цитат :

Koliko je sna potrebno?

Većini odraslih svake je noći potrebno sedam do osam sati sna. Jednima je potrebno manje, a drugima više. Ima nekih koji kažu da se relativno dobro osjećaju spavajući svega četiri ili pet sati, premda neki od njih možda tokom dana još malo odspavaju. Djeci je potrebno daleko više sna nego odraslima.

Naročito kad dođu u poznije godine, ljudi bi mogli ustanoviti da se bude po nekoliko puta u toku noći. Neki bi to mogli smatrati nagovještajem ozbiljnih problema sa spavanjem. No premda stariji ljudi možda nemaju jednako kvalitetan san kao u mlađim danima, eksperimenti su pokazali da buđenje po nekoliko puta u toku noći nije razlog za uzbunu. Kod većine osoba kojima se to događa period budnosti obično kratko traje, možda samo nekoliko minuta, dok ponovo ne zaspu.

No bez obzira na životnu dob osobe, ne bi valjalo očekivati ujednačeno čvrst san tokom cijele noći. San se odvija u ciklusima dubljeg sna koji se izmjenjuje s laganijim snom. U toku noći osoba može proći kroz nekoliko takvih ciklusa.

Цитат :

Opasnosti uslijed premalo spavanja

”Istraživači su sve više zabrinuti zbog veličine broja ljudi koji kudikamo premalo spavaju. Kronična neispavanost, upozoravaju oni, može imati štetne posljedice kako za nas, tako i za ljude oko nas“, izvještava The Toronto Star.

”Ljudi koji su lišeni sna gube energiju i postaju razdražljivi. Poslije dva dana nespavanja, osoba uviđa kako joj postaje teško da se duže na nešto koncentrira. (...) Čine se mnoge greške, naročito u rutinskim zadacima te ponekad popušta koncentracija. (...) Ljudi koji ne spavaju više od tri dana vrlo teško mogu razmišljati, gledati i jasno čuti. Kod nekih se javljaju periodi halucinacija, u toku kojih vide stvari koje zapravo ne postoje“, govori se u The World Book Encyclopedii.

Testovi su pokazali da je osoba na kojoj se vršilo ispitivanje nakon četiri dana besanice mogla izvoditi svega nekoliko rutinskih zadataka. Zadaci koji su zahtijevali koncentraciju ili čak minimalnu mentalnu agilnost postali su neizdržljivi. Postoje i teže posljedice od gubitka koncentracije i mentalne agilnosti. Nakon četiri i pol dana, pojavili su se znaci delirija, a način na koji je osoba percipirala svijet oko sebe postao je poprilično groteskan.

Premalo spavanja može dovesti do ozbiljnih problema. Mnogo je pospanih ljudi zaspalo za volanom u toku vožnje automobilom i nastradalo u kobnoj nesreći. Nesanica također može dovesti do obiteljskih i bračnih problema, budući da konstantno nedovoljno spavanje čini osobu razdražljivijom i manje pristupačnom. Dobro se naspavati važnije je no što neki misle.

Цитат :

Dobro se naspavati

Dr. Jeffrey J. Lipsitz iz Centra za istraživanje poremećaja sna u Metropolitanskom Torontu, stručnjak na području sna, predlaže sljedeće mjere kako bi se osoba dobro naspavala. Spavajte u sigurnom, tihom, tamnom ambijentu i na ugodnom krevetu. Nemojte drijemati kasno u toku dana, čak ni ako ste prethodne noći slabo spavali; nastojte ostati budni i otići na počinak u svoje uobičajeno vrijeme. Izbjegavajte kofein prije spavanja. U krevetu nemojte čitati niti gledati televiziju. Izbjegavajte energično vježbanje i velike obroke neposredno prije odlaska na počinak. Držite se pravilne satnice spavanja, jer će to pomoći vašem tijelu da stvori stalni ritam spavanja i budnosti.

Stvorite naviku opuštanja prije no što idete na spavanje. Izbjegavajte stvari koje vas obično mogu uzbuditi i razbuditi. Naprimjer, izbjegavajte uzbudljive filmove, televizijske programe ili uzbudljivo štivo. Ukoliko neposredno prije odlaska na počinak vodite pobuđujuće razgovore također možda nećete moći zaspati.

Nekim ljudima pomaže topla (ne vruća) kupka ili čitanje laganog štiva koje nije pobuđujuće. Također mogu koristiti pomoćna sredstva koja potiču san, kao naprimjer toplo mlijeko, mlaćenica, malo vina ili biljni čajevi od hmelja, metvice, ili kamilice — ali ne i čajevi s kofeinom.

Međutim, svi se općenito slažu da opuštanje prije odlaska na počinak ne mora samo po sebi biti dovoljno. Zdrav, uravnotežen život popraćen redovitim vježbanjem, život koji je oslobođen tjeskobe i frustracija uzrokovanih pohlepom, ljubomorom, neprijateljstvom i ambicijom pridonosi sposobnosti da se osoba dobro naspava. Tome pridonosi i život oslobođen prekomjernog uživanja u hrani i piću te život oslobođen nesreće koja je posljedica nemoralnosti.

Zadovoljavanje naših duhovnih potreba može igrati značajnu ulogu kod dobrog, mirnog sna. Ono će nam pomoći da razumijemo komplicirani svijet u kome živimo te da živimo uravnoteženim, zadovoljavajućim životom. Jedan mudri Božji sluga potiče nas da steknemo uvid i da se držimo Jehovine mudrosti, jer će to voditi do ”ugodnog i sretnog života“. Zatim dodaje: ”Nećeš strahovati kad ideš na počinak i dobro ćeš spavati čitave noći“
Većini odraslih svake je noći potrebno sedam do osam sati sna

Цитат :

Kronična neispavanost može imati teške posljedice


Mnogi ljudi vrlo teško zaspu

Цитат :

Nekim ljudima pomaže topla (ne vruća) kupka ili čitanje laganog štiva koje nije pobuđujuće. Također mogu koristiti pomoćna sredstva koja potiču san, kao naprimjer toplo mlijeko, mlaćenica, malo vina ili biljni čajevi od hmelja, metvice, ili kamilice — ali ne i čajevi s kofeinom.

Jeste sve to lepo sto tu puse, ali ovo ne ide svakome, a pogotovu za one koji su bolesni pa nemogu uzeti ni tople kupke i ostalo.

Цитат :

Međutim, svi se općenito slažu da opuštanje prije odlaska na počinak ne mora samo po sebi biti dovoljno. Zdrav, uravnotežen život popraćen redovitim vježbanjem, život koji je oslobođen tjeskobe i frustracija uzrokovanih pohlepom, ljubomorom, neprijateljstvom i ambicijom pridonosi sposobnosti da se osoba dobro naspava. Tome pridonosi i život oslobođen prekomjernog uživanja u hrani i piću te život oslobođen nesreće koja je posljedica nemoralnosti.

A i ovo je sve tacno sto pise, sve zavisi kako se zivi svakodnevno. Danas je jako tesko naci otpstenost i zadovoljstvo , a sto se tice ljubomore, osobe ako izaberu to u svom zivotu, onda su nesto promasili negde, jer ako sve cine da bi se osecali lepo, sigurno sa ljubomorom nece uspeti.
Pozdrav
PS: Hvala na clanku

Цитат :

San — luksuz ili potreba?

ZA NEKE LJUDE spavanje je čisto gubljenje vremena. Takvi više vole biti bogato zaposleni poslovnim i društvenim aktivnostima, a snu se predaju tek kada od umora ne mogu više ni gledati. Za razliku od njih, oni koji provode besane noći, prevrćući se i okrećući u krevetu do ranih jutarnjih sati, dali bi sve samo da se mogu pošteno naspavati.

Zbog čega je nekima tako teško zaspati, dok se drugi svim silama naprežu da ostanu budni? Trebamo li na san gledati kao na luksuz ili kao na potrebu? Da bismo dobili odgovore na ta pitanja, moramo prvo razjasniti što se dešava dok spavamo.

Цитат :

Zbog čega tonemo u san

Još uvijek se ne zna zbog čega točno ljudi gube svijest i tonu u san. Međutim, istraživači su ustanovili da je san složeni proces kojim upravlja mozak i koji je povezan s našim 24-satnim biološkim satom.

Kako starimo, tako se naše navike spavanja mijenjaju. Tako primjerice novorođenče, koje spava češće i u kraćim vremenskim periodima, spava otprilike 18 sati na dan. Nekim odraslima pak, navode stručnjaci s područja istraživanja sna, čini se da su dovoljna već tri sata spavanja na dan, dok je drugima potrebno i deset.

Nedavnim je istraživanjima ustanovljeno da su promjene koje se dešavaju unutar našeg biološkog sata jednim dijelom odgovorne i za to što je nekim tinejdžerima teško ujutro ustati iz kreveta. Izgleda da se tijekom puberteta biološki sat pomiče prema naprijed, zbog čega su mladi skloniji tome da kasnije liježu i kasnije ustaju. Ovaj mali otklon u navikama spavanja uobičajen je i uglavnom se normalizira u kasnijim tinejdžerskim godinama.

Radom našeg biološkog sata upravljaju brojne kemijske tvari, od kojih su mnoge već poznate. Jedna od njih je melatonin, hormon za koji se vjeruje da uzrokuje osjećaj pospanosti. Taj hormon proizvodi se u mozgu i neki ga znanstvenici drže odgovornim za usporavanje tjelesnog metabolizma, što je pojava koja prethodi samom snu. Pod utjecajem tog hormona temperatura tijela pada, dotok krvi u mozak se smanjuje, a mišići se postepeno opuštaju i postaju mlitavi. A što se događa nakon što utonemo u tajanstveni svijet snova?

Цитат :

’Glavni hranitelj života‘

Otprilike dva sata nakon što zaspimo, očne jabučice počinju se živo gibati naprijed-natrag. Ta je pojava navela stručnjake da spavanje podijele u dvije osnovne faze: REM-fazu sna (prema engleskom rapid eye movements, brzi pokreti očiju) i sporovalno spavanje. Sporovalno spavanje dalje se može podijeliti u četiri stadija sve dubljeg sna. Tijekom normalnog sna REM-faze javljaju se u nekoliko navrata, izmjenjujući se sa stadijima sporovalnog spavanja.

REM-faza sna je faza u kojoj najviše sanjamo. To je ujedno faza u kojoj se mišići maksimalno opuštaju, zahvaljujući čemu se budimo fizički odmoreni. Povrh toga, neki istraživači vjeruju kako upravo u toj fazi spavanja nove informacije koje smo primili u toku dana mozak pohranjuje u obliku dugotrajnog pamćenja.

Za vrijeme dubokog sna (3. i 4. stadija sporovalnog spavanja) krvni tlak i broj otkucaja srca snize se, što je važno za opuštanje krvožilnog sustava, a samim time i za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Nadalje, tijekom faze sporovalnog spavanja proizvodnja hormona rasta dostiže najveću razinu, pri čemu tijelo nekih tinejdžera proizvodi čak 50 puta više tog hormona negoli u toku dana.

San, čini se, utječe čak i na apetit. Znanstvenici su ustanovili da je san uistinu, da citiramo Shakespearea, ’na gozbi života glavni hranitelj‘. Naš mozak nedostatak sna doživljava isto kao i nedostatak hrane. Naime tijekom spavanja organizam izlučuje leptin, hormon koji nam signalizira da smo dovoljno jeli. U slučaju da smo budni duže nego što bismo trebali, tijelo proizvodi manje leptina, i tako u nama stvara potrebu za ugljikohidratima. To znači da neispavanost može dovesti do povećanog unosa ugljikohidrata, a samim time i gojaznosti. (Vidi okvir ”Poslijepodnevni san“ na 6. stranici.)

Цитат :

Neophodan za zdravlje

No to nije sve. San pomaže tijelu da se oslobodi slobodnih radikala — molekula koje navodno doprinose starenju stanica, pa čak i uzrokuju rak. Nedavno je na Sveučilištu u Chicagu provedeno istraživanje na 11 zdravih muškaraca kojima šest dana zaredom nije bilo dozvoljeno da spavaju više od četiri sata dnevno. Poslije tih šest dana njihove tjelesne stanice funkcionirale su kao kod 60-godišnjaka, a razina inzulina u krvi bila je ista kao kod osoba koje boluju od dijabetesa! Neispavanost čak negativno utječe na stvaranje bijelih krvnih stanica i hormona kortizola te tako osobu čini sklonijom infekcijama i bolestima kardiovaskularnog sustava.

Nema sumnje, san je itekako važan za fizičko i psihičko zdravlje čovjeka. Prema mišljenju Williama Dementa, istraživača i utemeljitelja prvog istraživačkog centra za poremećaje spavanja, koji djeluje pri Sveučilištu Stanford (SAD), ”čini se da san bolje od ičeg drugog pokazuje koliko ćemo dugo živjeti“. Deborah Suchecki, istraživačica u istraživačkom centru za poremećaje spavanja u São Paulu (Brazil), rekla je: ”Kada bi ljudi znali što se sve dešava u tijelu koje je lišeno sna, dobro bi promislili prije nego što zaključe da je spavanje gubljenje vremena ili da je ono samo za one koji ne vole raditi.“ (Vidi gornji okvir .)

No je li svaki san okrepljujuć? Zbog čega neki ljudi spavaju čitavu noć, a ipak se bude umorni? U narednom članku bit će govora o tome kako možemo prepoznati neke glavne poremećaje spavanja te poboljšati kvalitetu sna.



POSLJEDICE NEISPAVANOSTI

KRATKOROČNE POSLJEDICE

▪ Pospanost

▪ Nagle promjene raspoloženja

▪ Gubitak kratkotrajnog pamćenja

▪ Nemogućnost planiranja, organiziranja i izvršavanja aktivnosti

▪ Gubitak koncentracije

DUGOROČNE POSLJEDICE

▪ Gojaznost

▪ Prerano starenje

▪ Iscrpljenost

▪ Povećani rizik od infekcija, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i bolesti probavnog trakta

▪ Kronična zaboravljivost

Цитат :

POSLIJEPODNEVNI SAN

Je li vam se već dogodilo da ste nakon ručka bili toliko pospani da si naprosto niste mogli pomoći?

To naravno ne mora značiti da ste neispavani. Ustvari, posve je normalno da se u ranim poslijepodnevnim satima osjećamo pomalo pospano jer je to vrijeme kada nam tjelesna temperatura lagano pada. Osim toga, znanstvenici su nedavno otkrili protein po imenu hipokretin, odnosno oreksin, koji se stvara u mozgu i drži nas budnima. Kakve veze taj protein ima s hranom?

Dok jedemo, tijelo proizvodi leptin kako bi nas upozorilo da smo siti. No lučenje leptina sprečava proizvodnju hipokretina. Drugim riječima, što je u mozgu više leptina, to je manje hipokretina i pospaniji smo. Možda upravo zbog toga ljudi u nekim zemljama imaju siestu — pauzu nakon ručka kako bi mogli malo odspavati.



STADIJI SPAVANJA

Pojednostavljeni grafikon

Stadiji spavanja

Budno stanje

REM

Sporovalno spavanje

Lagani san 1

2

3

Duboki san 4

1 2 3 4 5 6 7 8

Sati spavanja



San je itekako važan za fizičko i psihičko zdravlje



Tijekom sna proizvodnja hormona rasta dostiže najvišu razinu