Jeli pusenje doista tako stetno?

Цитат :

Je li pušenje doista tako štetno?

PUŠENJE je očaralo Orena još dok je bio malen. Kad je njegova teta običavala zapaliti cigretu, dopustila bi mu da ugasi šibicu. Sa šesnaest godina, odlučio je pokušati pušiti. Otišao je na zabavu i zamolio djevojku za cigaretu — ali pozlilo mu je prije nego ju je uspio popušiti do kraja.

Njegov muški ego bio je povrijeđen, i Oren je odlučio da ”vježba“ pušiti potajno. Jedne večeri, nakon obilnog obroka, nervozno je zapalio cigaretu i udahnuo. Kakvo iznenađenje! Ovaj put ništa od vrtoglavice ili mučnine. Zadovoljan sobom, uvukao je dim još jednom i još jednom. Kad je popušio tu cigaretu, želio je još jednu. A nakon toga, još jednu. U narednih šest godina, Oren je pušio jednu za drugom.

Цитат :

Pušenje — je li nastupio obrat?

Mnogi se mladi danas možda podruguju Orenovim postupcima. Prema jednoj anketi u SAD, 66 posto anketiranih tinejdžera vjeruje da pušenje jedne ili više kutija cigareta na dan stavlja osobu u ”veliku opasnost“. Ironično je da neka od najjačih neodobravanja dolaze od samih pušača! ”To je ogavna navika“, kaže jedan šesnaestogodišnji pušač. U jednoj analizi, blizu 85 posto tinejdžera koji su pušili priznalo je da smatraju da je to štetno. Skoro pola ih je reklo da namjeravaju prestati — u roku od pet godina.

Osim toga, po svim vanjskim prilikama, plimni val neodobravanja sada prijeti da otplavi dugo održavanu popularnost duhana. Izvještaj načelnika kirurške službe SAD za 1989. sa naslovom Reducing the Health Consequences of Smoking — 25 Years of Progress (Smanjivanje zdravstvenih posljedica pušenja — 25 godina napretka) kaže: ”U 1940-im i 1950-im, pušenje je bilo šik; sada se, sve više, ono izbjegava. Filmske zvijezde, sportski junaci, i druge glasovite osobe, običavale su se pojavljivati u reklamama za cigarete. Danas su glumci, sportaši, poznate osobe, i politički kandidati rijetko viđeni da puše. (...) Stanovništvo u sve većem broju odustaje od pušenja.“

U SAD je 1965. od svih punoljetnih osoba pušilo 40 posto. Nakon više od 20 godina, samo oko 29 posto. Izvještaj načelnika kirurške službe nadalje tvrdi da je ”skoro polovica od svih živućih punoljetnih osoba koje su ikada pušile prekinula s pušenjem“. U 1976, oko 29 posto srednjoškolaca starijega godišta pušilo je svaki dan. Nakon više od jednog desetljeća, samo 19 posto.

Zbog toga može izgledati da će se još malo trebati govoriti o problemu pušenja. Ali usprkos žestokim kampanjama protiv pušenja i strašnim upozorenjima liječnika, ukupna potrošnja duhana u svijetu je u značajnom porastu! Nekih 50 milijuna punoljetnih osoba u SAD nastavlja s pušenjem. I ono što se dogodilo Orenu događa se mnogim drugim mladima. Svaki dan samo u SAD nekih 3 000 tinejdžera zapali po prvi put. To dovodi do zapanjujućih milijun novih pušača godišnje! Iznenađujuće je da su većina novih ovisnika o nikotinu tinejdžerke.

Цитат :

Kampanje protiv pušenja — ništa novo

!

Nije stvar u tome da ljudi nisu svjesni opasnosti. Puno prije nego što su istraživaći otkrili znanstvene razloge za izbjegavanje pušenja, zdrav razum govorio je ljudima da je to nečista, nepoželjna navika. Pred manje od 90 godina, cigarete su bile protuzakonite u mnogim dijelovima Sjedinjenih Država. U nekim je područjima samo njihovo posjedovanje bilo temelj za hapšenje. I u prošlim su stoljećima još mnogo strože mjere bile poduzimane protiv pušenja.

Časopis Smithsonian opisuje neke mjere protiv pušenja poduzimane u 17. stoljeću: ”U Kini, jedan carski proglas izdan 1638. učinio je upotrebu (...) duhana prekršajem koji zaslužuje kaznu odrubljivanjem glave. (...) U Rusiji, pušači su bili bičevani; nosnice ponovnih prijestupnika bile su rasporene; uporni prekršitelji bili su prognani u Sibir. U Perziji su bili mučeni, nabijani na kolac i/ili su im odrubljivane glave.“

Mora se priznati, takve sankcije bile su pretjerane i okrutne. Ali pušači su na svoj način okrutni prema svom vlastitom tijelu.

Цитат :

Pušenje — što ono radi tvojem tijelu

Nikotin je sastojak koji pridaje duhanu kobnu privlačnost. Ipak, The World Book Encyclopedia kaže: ”Količina nikotina koliko ga stane u naprstak — oko 60 miligrama — može ubiti odraslog čovjeka ako je uzme odjednom. Obična cigareta sadrži oko 1 miligram nikotina.“

Nikotin također snažno izaziva ovisnost. Izvještaj načelnika kirurške službe SAD zaključuje: ”Većina pušača počinje pušiti kao tinejdžeri i onda postaju ovisni. (...) Danas, 80 posto pušača kaže da bi voljeli prekinuti; dvije trećine pušača je učinilo barem jedan ozbiljan pokušaj da prekinu.“ Takvi pokušaji su često oslabljeni bolnim simptomima prilikom prestajanja: izgrizajućom žudnjom za duhanom, uznemirenošću, razdražljivošću, tjeskobom, glavoboljom, pospanošću, nervozom želuca, i nemogućnošću koncentracije.

Cigarete, međutim, čine više nego što samo zagađuju nekoga nikotinom; zapaljena cigareta je prava tvornica otrova, koja izbacuje oko 4 000 različitih kemijskih spojeva. Četrdeset i tri ta kemijska preparata identificirana su kao uzročnici raka. Neki od njih su u obliku katrana koji se prilijepi na pluća i dišne kanale koji vode do pluća. Za pušenje se također smatra da ”doprinosi raku mokračnog mjehura, pankreasa i bubrega, i da je povezano sa rakom želuca“ (Reducing the Health Consequences of Smoking).

Može proći mnogo godina da se kod pušača pojavi rak. Ali i samo jedna cigareta je potencijalno štetna. Nikotin prouzročuje da tvoje srce kuca brže, povećavajući potrebu tvoga tijela za kisikom. Nažalost, dim cigarete sadrži također ugljični monoksid — otrovni plin koji ispuštaju automobili iz ispušnih cijevi. Ova otrovna tvar odlazi u krvotok i tada usporava pritjecanje kisika do srca i ostalih vitalnih organa. Još gore, nikotin steže krvne žile, nadalje usporavajući protok kisika. Kod pušača zbog toga postoji zabrinjavajuće visoka stopa srčanih bolesti.

Peptični ulkusi, pobačaji, oštećeno potomstvo, kap — ovo su samo neki od mnoštva drugih rizika na koje nailaze pušači. Svake godine širom svijeta ima oko 2,5 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s duhanom. Preko 400 000 ovih smrtnih slučajeva bilo je samo u Sjedinjenim Državama. U Izvještaju načelnika kirurške službe SAD tvrdi se: ”Pušenje je odgovorno za više od jedne od svakih šest smrti u Sjedinjenim Državama. Pušenje je ostalo jedan jedini najvažniji uzrok smrti u našem društvu koji se može spriječiti.“ Neki autoriteti na području zdravstva pribojavaju se da će pušenje na kraju ubiti ne manje od 200 milijuna osoba koje sada imaju ispod 20 godina.

Ali pušači ne škode samo sebi. Prisiljavajući druge da udišu njihov otrovni dim, oni također izlažu nepušače opasnosti od raka pluća i drugih bolesti dišnih organa.

Цитат :

Donesi vlastitu odluku

Stoga se ne treba čuditi što je zemlja za zemljom poduzimala korake da upozori ljude na opasnost od duhana ili da obuzda njegovu upotrebu. Međutim, izgleda da isticanje opasnosti malo utječe na mnoge mlade. ”Kad zapalim cigaretu, osjećam se opušteno“, kaže petnaestogodišnji Holly. ”Nikada ne razmišljam o tome da ću dobiti rak.“

Mudra izreka upozorava: ”Pametan čovjek opazi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu“ (Izreke 27:12, St). Želiš li zaista trpjeti kaznu zbog sklonosti duhanu, to jest, rak, srčane bolesti, bolesti dišnih organa? Je li nikotin jako vrijedan smrdljivog daha, kašljucanja i žutih zubi?

S druge strane, postoji još mnogo dublji razlog za izbjegavanje pušenja: tvoja želja da zadržiš prijateljstvo s Bogom. Ne bi li se osjećao povrijeđenim ako bi dao nekome skupocjen poklon a on ili ona bi ga odbacili? Pa, Bog nam daje ”život i dah“ (Djela apostolska 17:25, NW). Zamisli kako se on osjeća kad ti zloupotrebljavaš taj dar! Apostol Pavao je ovako napisao: ”Budući da imamo ova obećanja [ili imajući priznat odnos s Bogom], očistimo se, ljubljeni, od svake tjelesne i duševne ljage, i privedimo k savršenstvu svoju svetost u strahu Božjemu“ (2. Korinćanima 7:1, St). Pušenje ne predstavlja samo ljagu tijela, zagađivanje nečijeg tijela štetnim kemikalijama; ono također kalja nečiji duh, ili prevladavajuću duševnu snagu. Pušenje je pokvareno, sebično i bezbožno.