Pogled u svijet

Цитат :

Pogled u svijet
Najstarije učilište na svijetu?

Tim poljskih i egipatskih arheologa u Aleksandriji (Egipat) pronašao je lokaciju na kojoj je bilo smješteno drevno učilište. Prema pisanju Los Angeles Timesa, tim je pronašao 13 učionica — sve su bile slične veličine — koje su ukupno mogle primiti do 5 000 učenika. Novine navode da su u učionicama ”klupe bile nalik tribinama te smještene u obliku slova U“. U sredini je bio podij, vjerojatno za predavača. ”Nikad prije na cijelom Sredozemlju nismo otkrili ovakav kompleks učionica iz grčko-rimskog razdoblja“, kaže Zahi Hawass, arheolog i predsjednik egipatskog arheološkog udruženja. Gospodin Hawass kaže da je to ”vjerojatno najstarije učilište na svijetu“.

Цитат :

Sladoled od češnjaka

Češnjak se već dugo cijeni zbog njegovih ljekovitih svojstava. Na sveučilištu Mariano Marcos, u sjevernom dijelu Filipina, iz zdravstvenih je razloga proizveden sladoled od češnjaka, izvještava list Philippine Star. Očekuje se da će taj novi proizvod koristiti onima koji imaju tegobe za koje se smatra da ih češnjak ublažava. Između ostalih, to su prehlada, groznica, visoki krvni tlak, problemi dišnog sustava, reuma, zmijski ugrizi, zubobolja, tuberkuloza, hripavac, razne ozljede, pa čak i ćelavost. Onda, je li tko za sladoled od češnjaka?

Цитат :

Na Sjevernom je polu vladala suptropska klima

Međunarodni tim istraživača koji je bušio morsko dno Sjevernog ledenog mora između Sibira i Grenlanda kaže da je na tom području jednom vladala suptropska klima. Arctic Coring Expedition koja je istraživala Sjeverno ledeno more koristila je tri ledolomca uz pomoć kojih je sakupila uzorke s dubine od oko 400 metara ispod površine morskog dna. Sićušni fosili morskih algi i životinja koje su pronašli u ovim uzorcima dokaz su da je temperatura tog mora nekad bila oko 20 Celzijevih stupnjeva, za razliku od današnjih minus 1,5. Profesor Jan Backman sa štokholmskog sveučilišta za BBC News je rekao da će se ”rana povijest Sjevernog ledenog mora ponovno preispitati na temelju znanstvenih rezultata koje je prikupila ova ekspedicija“.

Цитат :

Digitalni ekran u školi

U više od 21 000 učionica osnovnih škola u Meksiku dobro nam poznata zelena ploča, kreda i spužva zamijenjene su elektronskom pločom povezanom s kompjuterom, izvještava list El Universal iz Ciudad de Mexica. Te ploče, koje su široke dva, a visoke jedan metar, trenutno se koriste u petim i šestim razredima. Pripremljeno je sedam udžbenika u elektronskom formatu iz povijesti, prirode, matematike, zemljopisa i drugih predmeta. Na elektronskim pločama mogu se gledati i filmovi. Zahvaljujući tome učenici jednog razreda ”posjetili su piramide u Tikalu i Palenqueu, upoznali majanske običaje i slušali [njihovu] muziku“. Ima li to kakvih prednosti? ”Djeca su pažljivija, brže uče i više sudjeluju na satu“, kaže učiteljica.

Цитат :

Milijun samoubojstava godišnje

Gotovo polovina slučajeva nasilnog oduzimanja života u svijetu otpada na samoubojstva. Svake godine samoubojstvo počini čak milijun ljudi, što znači da je 2001. više ljudi umrlo na takav način nego u ratovima ili ubojstvima. Osim toga, na svako samoubojstvo dolazi od 10 do 20 neuspjelih pokušaja. Te je brojke objavila Svjetska zdravstvena organizacija, čije je sjedište u Ženevi. Ta organizacija ističe da svaku takvu smrt prati ”ogroman broj obitelji i prijatelja čiji su životi uništeni u emocionalnom, društvenom i ekonomskom pogledu“. U izvještaju se dalje navodi da su samopoštovanje, emocionalna podrška prijatelja i obitelji, stabilne veze te vjerske ili duhovne obaveze faktori koji štite od samoubojstava.

Цитат :

Upozorenja o pustinjskim olujama

Terenska vozila koja se koristi u pustinjama ”doprinijela su desetorostrukom porastu pustinjskih oluja u svijetu te uništavaju okoliš i ljudsko zdravlje“, navodi londonski The Times. Ta vozila narušavaju nestalnu pustinjsku površinu i dižu pijesak u zrak. ”Danas se u pustinjama koristi jako puno takvih vozila“, kaže Andrew Goudie, profesor s Oksfordskog sveučilišta. ”Nomadi na Bliskom istoku prije su čuvali stada jašući na devama, a sada to rade vozeći terenska vozila.“ Osim što dižu pustinjski pijesak, upozorava profesor Goudie, ”pustinjske oluje nose herbicide i pesticide s poljoprivrednih dobara i dna isušenih jezera i raspršuju ih u atmosferu“. Čestice prašine nose i razne alergene i spore koje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Stručnjaci za očuvanje okoliša zabrinuti su jer pretpostavljaju da bi neki dijelovi Afrike mogli doživjeti nešto slično onome što se 1930-ih desilo u nekim dijelovima Sjedinjenih Država, kad je zbog iskorištavanja tla i suše došlo do uništavanja prerija i stvaranja pustinje.

Цитат :

Planinari stradavaju zbog nesmotrenosti

Svake godine pogine stotine planinara. Neki poginu zbog odrona kamenja, a neki uslijed nepredviđenih zdravstvenih problema, naprimjer srčanog udara. No njemački list Leipziger Volkszeitung navodi da je nesmotrenost jedan od glavnih uzroka smrtnih slučajeva planinara. No nesmotreni nisu samo mladi i neiskusni. Miggi Biner, predsjednik planinarskog društva grada Zermatta u Švicarskoj, navodi da ”i iskusni i neiskusni planinari često precijene svoje sposobnosti i ne obraćaju dovoljno pažnje na vremenske uvjete i druge okolnosti“. Neki koji imaju mobitele osjećaju se pretjerano sigurnima jer misle da će ih helikopter izvući iz bilo kakve nezgode.

Цитат :

Zastrašujući valovi

Prema nekim procjenama, svakog tjedna u svijetu potonu dva velika broda. Čak i ogromni tankeri i veliki teretni brodovi duži od 200 metara stradaju na moru. Smatra se da mnoge od tih nesreća uzrokuju ogromni valovi. Priče o ogromnim oceanskim valovima koji mogu potopiti velike brodove dugo se godina smatralo običnim pretjerivanjem. Međutim, jedno istraživanje koje je provela Europska unija pokazalo je da takve priče mogu zapravo biti istinite. Satelitskim radarima pregledavaju se oceani kako bi se pronašli divovski valovi. Süddeutsche Zeitung citira Wolfganga Rosenthala, voditelja tog projekta: ”Dokazali smo da su zastrašujuće veliki valovi uobičajeniji nego bi to itko pomislio.“ Njegov je tim u razdoblju od tri tjedna pronašao najmanje deset takvih valova. Oni su gotovo vertikalni, mogu biti visoki i do 40 metara, a kad se sruče na brod, mogu ga jako oštetiti, pa čak i potopiti. Malo ih brodova može izdržati. ”Sada trebamo analizirati može li se te valove nekako predvidjeti“, kaže gospodin Rosenthal.

Цитат :

Drveće koje dobiva vodu iz oblaka

Tropske kišne šume koje rastu na preko 1 000 metara nadmorske visine mogu ”izravno iz oblaka dobiti čak 40 posto više vode nego što dobiju putem oborina“, kažu australski znanstvenici dr. Paul Reddell i David McJannet. Prema podacima australske Organizacije za istraživanja u znanosti i privredi, ”šume su neprestano obavijene niskim oblacima i maglom, uslijed čega se vodena para kondenzira na drveću i potom curi ili kapa na zemlju“, tako da se u tropske rijeke slijevaju milijuni litara vode. Međutim, ”kad se kišne šume posijeku, znatno se smanjuje količina vlage koja stiže do tla“.

Цитат :

Neravnomjerna potrošnja

Danas 20 posto svjetskog stanovništva troši 86 posto svih svjetskih dobara i usluga, kaže se u izvještaju The State of World Population 2001. U tom izvještaju Fonda Ujedinjenih naroda za populacijska pitanja upozorava se na ”ogroman raskorak u potrošnji“ između stanovništva razvijenih zemalja svijeta i stanovništva zemalja u razvoju. Naprimjer, ”dijete koje se danas rodi u nekoj industrijski razvijenoj zemlji za svog će života potrošiti više materijalnih dobara i više zagaditi okoliš nego 30 do 50 djece rođene u zemljama u razvoju. Trenutno je petina svjetskog stanovništva koja živi u industrijski razvijenim zemljama odgovorna za stvaranje preko 50 posto ugljičnog dioksida koji se ispušta u atmosferu, dok je najsiromašnija petina stanovništva odgovorna za svega 3 posto“, kaže se u izvještaju. Osim toga, površina obradive zemlje ili mora koja je potrebna za održavanje načina života čovjeka iz neke bogate zemlje gotovo je četiri puta veća od one koja je potrebna za preživljavanje čovjeka iz neke zemlje u razvoju.

Цитат :

Pametni kukci

Istraživači su nedavno otkrili kako se kukci iz roda Stenocara koji žive u pustinji Namib, na jugozapadu Afrike, opskrbljuju vodom. Da bi preživjeli u pustinji, u kojoj godišnje padne tek nešto više od jednog centimetra kiše, kukci pribavljaju vodu iz guste magle koja nošena vjetrom stiže s Atlantskog oceana. Kako to čine? Prema časopisu Natural History, ”leđa tih kukaca puna su malih izbočina“ i gledana pod mikroskopom ”nalikuju krajoliku s mnogo brdašaca i dolina“. Ta brdašca privlače čestice vode, dok ih doline koje su prekrivene voskom odbijaju. ”Okrenuti prema vjetru, kukci podižu stražnji dio tijela, čekajući da se na brdašcima sakupi dovoljno vlage. Kad nastale kapljice vode postanu dovoljno teške, jednostavno se otkotrljaju do njihovog usnog otvora“, piše časopis.

Цитат :

Otrov iz toplomjera

”Živa iz samo jednog toplomjera može zatrovati jezero veličine 44 000 četvornih metara, a zbog razbijenih toplomjera u Sjedinjenim Državama svake godine u otpadne vode dospije otprilike 17 tona žive“, piše časopis National Geographic. Živa dospije u tijelo ribe, a potom ljudi koji jedu ribu unose u organizam taj metal, koji može uzrokovati neurološke poremećaje. Prodaja živinih toplomjera već je zabranjena u mnogim gradovima, uključujući i Boston, u kojem se u nekim trgovinama živine toplomjere može zamijeniti za digitalne toplomjere i druge manje opasne vrste toplomjera.

Цитат :

Umjereno vježbanje

”Dobro je održavati kondiciju baveći se nekim sportom (primjerice trčanjem, vožnjom bicikla ili plivanjem) tri puta tjedno po pola sata ili sat vremena“, piše francuski časopis L’Express. No ako želite izbjeći ozbiljne zdravstvene probleme, ne biste smjeli pretjerivati s takvim aktivnostima. Prekomjerno bavljenje sportom može dovesti do istegnuća zglobova, nagnječenja hrskavica, iskakanja diskova, prijeloma kostiju, povećanog krvnog tlaka, problema s probavom, prijevremenog smanjenja koštane mase, pa čak i srčanog udara. ”U Francuskoj svake godine 1 500 sportaša koji su u vrhunskoj formi doživi iznenadnu smrt zbog velikih fizičkih napora“, izvještava L’Express. Dr. Stéphane Cascua, stručnjak za sportsku medicinu koji radi u pariškoj bolnici Pitié-Salpêtrière, savjetuje mnogima koji se sportom bave samo vikendom i potom završe u bolnici da vježbaju redovito, ali da pritom koriste samo oko 75 posto ukupnog srčano-krvožilnog kapaciteta.

Цитат :

Tartufi, drveće i dugonosi potui

Sada se smatra da su dugonosi potui — rijetka vrsta tobolčara sličnih štakorima — indirektno zaslužni za postojanje nekih od najimpresivnijih australskih šuma eukaliptusa, izvještava sidnejski časopis The Bulletin. Potui žive u visokim šumama Gippslanda u državi Victoriji. Najmanje 90 posto ishrane tih tobolčara čine gljive tartufi, koje rastu pod zemljom. Tartufi žive u simbiozi s okolnim drvećem. Oni stvaraju zaštitni omotač oko njegovog korijenja te šire gustu mrežu niti pomoću kojih pribavljaju vodu i hranjive tvari. Drveće zauzvrat opskrbljuje gljive šećerima koji nastaju fotosintezom. A kakva je uloga potua? Nakon što pojedu tartufe intenzivnog mirisa, te životinje putem izmeta šire po šumskom tlu neprobavljene spore gljiva. Tako tartufi, drveće i potui žive u vrlo skladnoj simbiozi.

Цитат :

Opasna buka na moru

”Sve se više strahuje da kitove, delfine i druge morske sisavce jako smetaju i zbunjuju šumovi sonara, brujanje motora i druge vrste buke“, izvještava londonski list The Independent. Znanstvenici koji su istraživali smrt šest kitova i jednog delfina koji su se nasukali na obali Bahama ustanovili su da su te životinje uginule zbog obilnog izljeva krvi u mozak, koji je, prema njihovom mišljenju, mogao biti izazvan sonarnim signalima s obližnjih vojnih brodova. Pomorski promet, buka iz brodogradilišta te brujanje motornih čamaca i skutera također uznemiravaju morske sisavce, koji su izloženi širem spektru zvukova nego ljudi. ”Kad kitovi i delfini rone, zrak iz njihovih pluća ulazi u šupljine njihovog tijela“, objašnjava časopis. ”Tako zarobljeni mjehurići zraka mogu povećati jačinu zvučnih valova i do 25 puta, zbog čega (...) teško oštećenje tkiva mogu izazvati zvukovi koji su puno tiši i dolaze s puno veće udaljenosti nego što se prije smatralo mogućim.“ Buka u oceanu također ”smanjuje udaljenost na kojoj životinje mogu komunicirati te tjera kitove i delfine da se glasnije glasaju“, kaže istraživač Doug Nowacek. ”[Buka] bi ih mogla spriječiti da se sastaju i pare, a ako potpuno izgube sluh, više se neće moći ni orijentirati.“