Prvi znakovi anoreksije

Наслов: Prvi znakovi anoreksije 27/1/2009, 06:44

Prvi znakovi anoreksije
”Roditelji mogu kod svoje djece otkriti prve znakove anoreksije ili bulimije na temelju njihovih navika hranjenja“, izvještava londonski The Times. Udruženje za borbu protiv poremećaja u ishrani (EDA) objavilo je priručnik koji može pomoći roditeljima i drugim odgovornim osobama da prepoznaju te probleme prije nego što postanu preozbiljni. Prvi znakovi upozorenja mogu biti opsesivno rezanje hrane na komadiće ili stanke između zalogaja koje traju i do pet minuta.

Neka djeca koja pate od poremećaja u ishrani služe se trikovima, primjerice nose vrlo široku odjeću u koju potajice stavljaju nepojedenu hranu. Osim toga, ponekad traže da se uklone njihove fotografije na kojima izgledaju zdravo i imaju normalnu težinu. U EDA-inom priručniku roditeljima se savjetuje da ne ignoriraju te znakove i da ne zatvaraju oči pred onim što su primijetili.

Наслов: Re: Prvi znakovi anoreksije 27/1/2009, 06:47

Цитат :: Optimizam može koristiti zdravlju

Istraživanje koje je nedavno provedeno u Finskoj potvrdilo je vjerovanje da pesimizam može povećati rizik obolijevanja od psihičkih i fizičkih bolesti, dok optimizam može pogodovati zdravlju. U razdoblju dugom 4 do 10 godina promatralo se nekih 2 500 muškaraca u dobi od 42 do 60 godina. Prema pisanju časopisa Science News, znanstvenici su izvijestili da muškarci koji žive u stanju ”umjerenog do jako velikog beznađa umiru (...) stopom koja je dva do tri puta veća nego kod onih kod kojih je zabilježeno stanje malog ili nikakvog beznađa; pripadnici prve grupe ujedno više obolijevaju od raka i imaju više infarkata“.

Цитат :: Gojazna djeca

Prema pisanju novina The Weekend Australian, dr. Philip Harvey, zdravstveni nutricionist, nedavno je objavio da ”australska djeca postaju sve gojaznija i to brzo“. Povod njegovoj zabrinutosti jedno je nedavno istraživanje koje pokazuje da se u posljednjih deset godina u Australiji udvostručio broj gojazne djece. Oko 10 posto djece u dobi od 9 do 15 godina treba se liječiti zbog svog problema gojaznosti. Dr. Harvey smatra da bi se u idućih deset godina mogao ponovo udvostručiti broj gojazne djece. Kao što je to slučaj kod odraslih, i kod djece je prvenstveni razlog porasta gojaznosti to što se premalo kreću, bilježe novine, a još jedan faktor jest i prehrana s puno masti.

Цитат :: Nečist zrak

Svjetska zaklada za divljač (WWF) došla je do zaključka da se Rim zagađuje benzenom, potencijalno kancerogenim zagađivačem koji ispuštaju automobili. Istraživači koji rade za WWF opremili su 400 mladih volontera u dobi od 8 do 18 godina detektorima benzena. Istraživanje je pokazalo da u Rimu jedan ”kubični metar zraka sadrži prosječno 23,3 mikrograma benzena“, što je cifra koja dobrano premašuje zakonsko ograničenje od 15 mikrograma po kubičnom metru. Znanstvenici su na temelju ovog istraživanja objasnili da je jedan jedini dan udisanja zagađenog zraka u Rimu ekvivalentan 13 popušenih cigareta, izvještavaju talijanske novine La Repubblica.

Цитат :: Epidemija meningitisa u zapadnoj Africi

Preko 100 000 ljudi je oboljelo, a više od 10 000 ih je umrlo u jednoj od najtežih epidemija zaraznih bolesti u novijoj zapadnoafričkoj povijesti, izvještava International Herald Tribune. Bakterijski meningitis najteže je pogodio sušna, prašnjava područja malo južnije od Sahare, u kojima vladaju zaraze dišnih puteva. Ta bolest uzrokuje upalu moždane ovojnice i leđne moždine. Širi se zrakom — može se prenijeti kašljem ili kihanjem. Cjepivima se bolest može spriječiti, a antibioticima se može i liječiti, naročito u ranim stadijima. ”Epidemija meningitisa iz 1996. daleko je najteža epidemija koju je supsaharska Afrika ikada doživjela“, izjavio je predstavnik organizacije Liječnici bez granica. ”Broj žrtava samo raste“, dodao je.

Цитат :: Nema zabrane kopnenih mina

Nakon dvogodišnjih pregovora u Ženevi (Švicarska) međunarodni pregovarači nisu se uspjeli sporazumjeti u pogledu globalne zabrane korištenja kopnenih mina. Premda su neke vrste mina odlučili zabraniti, a na neke druge staviti ograničenja, potpuna zabrana svih protupješadijskih mina više se neće razmatrati sve do sljedeće generalne konferencije, koja je zakazana za 2001. godinu. U tom će petogodišnjem razdoblju, prema jednom predviđanju, kopnene mine vjerojatno usmrtiti daljnjih 50 000, a osakatiti 80 000 ljudi — mahom civila. U jednom uvodniku Washington Posta izraženo je žaljenje zbog te odluke, riječima: ”Nacije s velikim minskim inventarom smatraju to oružje prokleto privlačnim, premda ono brutalno i kontinuirano uzima danak u civilnim žrtvama nakon okončanja sukoba radi kojeg su bile položene.“ Prema procjenama Ujedinjenih naroda, trenutno je u 68 zemalja zakopano 100-tinjak milijuna mina.