- Цитат :
- Iskorištavanje vjetra
Muški cvjetovi rastu u nakupinama. Kad dozru, ispuštaju u zrak ogromne količine peludi. Znanstvenici su otkrili da ženski češeri uz pomoć borovih iglica koje ih okružuju usmjeravaju zračnu struju tako da se pelud zakovitla u zraku i potom padne na plodne ljuske češera. Kod ženskog češera koji je spreman za oplodnju plodne ljuske dolaze na vidjelo tek kad se on blago otvori, odnosno kad mu se ljuske razdvoje jedne od drugih.
Istraživač Karl J.
Niklas vršio je mnoga ispitivanja u vezi s aeronautičkim majstorijama borovih češera. U časopisu Scientific American napisao je: ”Naša istraživanja pokazuju da to što svaka vrsta ima jedinstveni oblik češera rezultira specifičnostima u načinu usmjeravanja zračne struje. (...) Slično tome, svaka vrsta peludi razlikuje se od ostalih po veličini i obliku zrnaca te njihovoj koncentraciji u zraku, što dovodi i do specifične interakcije sa zračnom strujom.“ Koliko je sve to djelotvorno? Niklas kaže: ”Većina češera koje smo proučavali prihvaćala je ’svoju‘ pelud, ali ne i druge vrste peludi kojih je bilo u zraku.“
Naravno, ne oprašuju se sve biljke pomoću vjetra, što je veliko olakšanje onima koji pate od alergije! Mnogim biljkama u oprašivanju pomažu živa stvorenja.
- Цитат :
- Zavedeni nektarom
Biljke koje oprašuju ptice, sitni sisavci i kukci obično se služe kukicama, bodljikama ili ljepljivim nitima kako bi pričvrstile pelud za tijelo oprašivača koji dolazi do njih u potrazi za hranom. Tako, naprimjer, dlakavi bumbar može pri samo jednom slijetanju na cvijet pokupiti čak 15 000 peludnih zrnaca!
Biljke cvjetnice najčešće oprašuju pčele. Biljke ih zauzvrat hrane svojim slatkim nektarom i peludi — iz peludi dobivaju proteine, vitamine, minerale i masti. Pčele su zaista izvanredno organizirane. One mogu u toku jednog leta sletjeti na preko 100 cvjetova, ali će sakupljati pelud ili nektar, a ponekad i pelud i nektar, samo jedne biljne vrste sve dok ne sakupe dovoljnu količinu ili dok ne ponestane onog što sakupljaju. To zadivljujuće instinktivno ponašanje omogućava temeljito oprašivanje biljaka.
- Цитат :
- Cvjetovi varalice
Neke biljke ne privlače kukce slatkim nektarom, već se vješto služe varkama pomoću kojih ih navode da ih opraše. Uzmimo za primjer čekićastu orhideju (Drakaea elastica), koja raste u Zapadnoj Australiji. Cvijet te orhideje ima mednu usnu koja čak i čovjeku izgleda kao savršena kopija debeljuškaste ženke beskrilnih osa iz porodice Thynnidae. Cvijet čak luči tvar koja je po kemijskom sastavu vrlo slična feromonu, kojim prava ženka ose privlači mužjaka! Na samom kraju prašnika koji se nalazi tik iznad te privlačne varke smještene su ljepljive kesice pune peludi.
Primamljen mirisom koji podsjeća na feromon, mužjak će ščepati ”osu“ i pokušati s njom odletjeti. No kad poleti sa svojom ”izabranicom“, zanijet će se zbog sile zamaha i pasti na ljepljive peludne kesice. Kad shvati da je prevaren, pustit će mamac — pričvršćen za dršku nalik opruzi koja mu omogućava povratak u prvobitni položaj — i odletjeti. Idući put uhvatit će se na mamac neke druge čekićaste orhideje. No nju će oprašiti pomoću peludi koju je pokupio s prethodnog cvijeta.
No ako u prirodi ima pravih osa, mužjak će uvijek izabrati neku od njih, a ne varalicu. Zanimljivo je da čekićaste orhideje cvatu nekoliko tjedana prije nego što se ženke ose izlegnu i izađu iz podzemnih osinjaka, tako da cvijeće ipak može neko vrijeme privlačiti mužjake.
- Цитат :
- Zašto neki pate od alergije?
Zašto su neki ljudi alergični na pelud? Kad nam se sićušna peludna zrnca nađu u nosu, zalijepe se za sluznicu. Iz nosa se spuštaju u grlo, nakon čega ih ili progutamo ili iskašljemo, obično bez štetnih posljedica. No ponekad pelud izaziva reakciju imunološkog sustava.
Problem je u peludnim proteinima. Imunološki sustav osobe koja pati od alergije iz nekog razloga smatra proteine nekih vrsta peludi prijetnjom. Zbog toga tijelo pokreće lančanu reakciju, koja dovodi do toga da mastociti, stanice koje se nalaze u tjelesnim tkivima, počnu lučiti histamin u neuobičajeno velikim količinama. Histamin izaziva širenje i povećanje propusnosti krvnih žila, tako da iz njih izlaze tekućine koje obiluju stanicama imunološkog sustava. U normalnim okolnostima te stanice putuju do mjesta na kojem je došlo do ozljede ili infekcije te pomažu da se iz tijela uklone opasni uljezi. Međutim, kod ljudi koji pate od alergije pelud izaziva lažnu uzbunu, koja dovodi do nadraženosti nosa, šmrcanja, oticanja tkiva i suznih očiju.
Istraživači smatraju da se sklonost alergijama nasljeđuje od roditelja, premda se ne mora naslijediti osjetljivost na istu vrstu alergena. Zagađenost također može povećati sklonost alergijama. ”U Japanu je utvrđeno da postoji izravna veza između osjetljivosti na pelud i blizine područja s velikom koncentracijom ispušnih plinova dizelskih motora“, napisao je BMJ. ”Istraživanja provedena na životinjama pokazuju da čestice tih plinova povećavaju sklonost alergijama.“
No na sreću mnogih ljudi koji pate od alergije, antihistaminici mogu ublažiti simptome alergije. Kao što se može zaključiti iz samog naziva, ti lijekovi sprečavaju djelovanje histamina. Premda pelud može stvarati puno problema, uistinu nas zadivljuje maštovitost koja se očituje u građi i načinu raspršivanja tih sićušnih čestica o kojima ovisi život. Bez njih bi planeta Zemlja bila pusta.