- Цитат :
- Osveta mikroba
DVADESETO stoljeće doživjelo je izvanredan napredak u medicinskoj znanosti. Tisuće godina ljudi su praktički stajali bespomoćni pred mnoštvom smrtonosnih mikroba. No stvari su se počele mijenjati sredinom 1930-ih kad su znanstvenici otkrili sulfanil-amid, prvu tvar koja je mogla suzbiti bakterije a da ozbiljno ne naškodi zaraženoj osobi.
U godinama koje su slijedile, znanstvenici su proizveli nove jake lijekove kako bi pobijedili zarazne bolesti — klorokin za borbu protiv malarije i antibiotike za svladavanje upale pluća, šarlaha i tuberkuloze. Do 1965. proizvedeno je više od 25 000 različitih antibiotičkih sredstava. Mnogi su znanstvenici zaključili kako bakterijske bolesti više ne predstavljaju ozbiljan problem, a ni područje ozbiljnog istraživačkog interesa. Na kraju krajeva, čemu proučavati bolesti kojih uskoro više neće biti?
U razvijenim zemljama svijeta nova su cjepiva drastično smanjila broj oboljelih od ospica, zaušnjaka i rubeole. Masovna kampanja cijepljenja protiv dječje paralize, koja je započela 1955, bila je toliko uspješna da se u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi broj oboljelih od ove bolesti drastično smanjio sa 76 000 u toj godini na manje od 1 000 oboljelih u 1967. Variola, jedna od glavnih smrtonosnih bolesti, bila je iskorijenjena širom svijeta.
Ovo stoljeće doživjelo je i izum elektronskog mikroskopa, naprave koja je toliko moćna da znanstvenicima omogućava da vide viruse koji su milijun puta manji od čovjekovog nokta. Takvi mikroskopi, zajedno s drugim oblicima tehnološkog napretka, omogućili su da se kao nikad prije upoznaju i suzbiju zarazne bolesti.
- Цитат :
- Izgledalo je kao sigurna pobjeda
Kao posljedica tih otkrića, medicinska zajednica postala je puna pouzdanja. Mikrobi koji su uzrokovali zarazne bolesti padali su pred oružjem suvremene medicine. Pobjeda znanosti nad mikrobima sigurno će biti brza, odlučna i potpuna! Ako lijeka za određenu bolest još nema, sigurno će ga uskoro biti.
Već 1948, američki državni sekretar George C. Marshall hvastao se da je pobjeda nad svim zaraznim bolestima neminovna. Tri godine kasnije, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izjavila je da će Azijska malarija uskoro biti bolest ”koja više nije od veće važnosti“. Do sredine 1960-ih, uvjerenje da je era kuge i pošasti prošla bilo je toliko rašireno da je američki ministar zdravstva William H. Stewart zdravstvenim radnicima rekao kako je vrijeme da zabrinutost u pogledu zaraznih bolesti nestane.
- Цитат :
- Stare se bolesti vraćaju
Međutim, nije ni u kom slučaju bilo vrijeme da zabrinutost u pogledu zaraznih bolesti nestane. To što je znanost izumila lijekove i cjepiva nije automatski značilo da su mikrobi iščeznuli s planete. Umjesto da su bili pobijeđeni, dobro poznati smrtonosni mikrobi vratili su se u punoj žestini! Osim toga, pojavili su se i drugi smrtonosni mikrobi — mikrobi koji ranije nisu bili poznati liječnicima. Tako sada i stari i novi mikrobi divljaju, ugrožavajući, ranjavajući ili ubijajući nebrojene milijune ljudi širom svijeta.
Ponovno su se pojavile smrtonosne bolesti za koje se nekada mislilo da su pod kontrolom, i to smrtonosnije nego ikada prije i puno teže za liječenje lijekovima. Jedan takav primjer jest tuberkuloza (TBC). WHO je nedavno izjavio: ”Od 1944. TBC lijekovi naširoko se koriste u Japanu, Sjevernoj Americi i Evropi i drastično su smanjili slučajeve TBC-a te smrtne slučajeve. Ipak, napori da se kontrolira TBC u manje razvijenim zemljama bili su zanemareni, (...) omogućivši da se bolest vrati u bogate zemlje u opasnijim oblicima te oblicima koji su otporni na široki spektar lijekova.“ Danas TBC, koji najčešće uzrokuju bakterije koje se prenose zrakom i koje se nastane u plućima, svake godine usmrti oko tri milijuna ljudi — više od 7 000 ljudi dnevno. Do godine 2005. broj žrtava mogao bi skočiti na četiri milijuna svake godine.
Drugi prijašnji ubojice također su u usponu. Kolera se sada udomaćila u mnogim dijelovima Afrike, Azije i Latinske Amerike; ona pogađa i usmrćuje sve veći broj ljudi. U Aziji se pojavila jedna potpuno nova vrsta.
Denga, koju širi komarac Aëdes aegypti, također je u naglom usponu; sada ugrožava 2,5 milijardi ljudi u preko 100 zemalja širom svijeta. Od 1950-ih, jedan novi smrtonosan hemoragijski oblik bolesti pojavio se i proširio posvuda u tropima. Procjenjuje se da ta bolest svake godine usmrćuje oko 20 000 ljudi. Kao što je slučaj i s većinom virusnih bolesti, ne postoji niti cjepivo koje bi štitilo od bolesti a ni lijek kojim bi se bolest izliječila.
Malarija, za koju se znanost nekada nadala da će je iskorijeniti, sada svake godine usmrćuje oko dva milijuna ljudi. I parazite malarije i komarce koji ih prenose sve je teže ubiti.
Razorne nove bolesti
Vjerojatno najpoznatija od novih bolesti koje su se nedavno pojavile kako bi mučile čovječanstvo jest smrtonosni AIDS. Ovu neizlječivu bolest uzrokuje virus koji je prije samo dvanaestak godina bio nepoznat. Ipak, krajem 1994. godine broj ljudi širom svijeta koji su bili zaraženi virusom bio je između 13 i 15 milijuna.
U druge ranije nepoznate zarazne bolesti spada i hantavirusni plućni sindrom. Prenijeta poljskim miševima, bolest se pojavila u jugozapadnom dijelu Sjedinjenih Država i pogubno završila za više od polovicu prijavljenih slučajeva. Dvije vrste hemoragijskih groznica — koje su obje nove i obje pogubne — razvile su se u Južnoj Americi. Pojavile su se i druge strašne bolesti — a virusi nose čudne i egzotične nazive — Lassa, Rift Valley, Oropouche, Rocio, Q. Guanarito, VEE, majmunski pox virus, Chikungunya, Mokola, Duvenhage, LeDantec, Kyasanur Forest virus meningoencefalitisa, Semliki Forest uzročnik, Krimsko-kongoški virus, O’nyongnyong, Sindbis, Marburg, Ebola virus.