Mocvare svijeta

Цитат :

Močvare svijeta — napad na ekološko bogatstvo

INDIJANCI su je zvali Ocem voda. Geografi je zovu Mississippi. Bez obzira na to kako je zvali, osvetila se onima koji su je čvrsto ogradili branama i nasipima, otimajući joj njezine močvare. Nabujala uslijed višetjednih jakih kiša, rijeka je probila 75 milijuna vreća s pijeskom koliko se procjenjuje da ih je duž nje bilo naslagano i razvalila 800 od 1 400 nasipa koji su je uzalud nastojali zadržati. Bujice su odnosile kuće, ceste, mostove, kao i dijelove željezničkih pruga i ostavile mnoge gradove pod vodom. ”Vjerojatno najgore bujice do sada koje su preplavile Sjedinjene Države“, izvijestio je The New York Times od 10. kolovoza 1993.
Times je kratko opisao neke od šteta: ”U svom dvomjesečnom haranju, najveća poplava 1993. na području Srednjeg zapada ostavila je užasno razoran otkos. Odnijela je 50 života, ostavila gotovo 70 000 ljudi bez doma, poplavila je područje koje odgovara površini dva New Jerseya, prouzročila je štetu na materijalnim i poljoprivrednim dobrima koja je procijenjena na 12 milijardi američkih dolara, i još je jednom pokrenula raspravu o državnom sustavu za zaštitu od poplava i njegovu načinu provođenja.“
Da se nije diralo u prirodni močvarni sustav za odvođenje voda uz obalu Mississippija, bilo bi spašeno 50 života i 12 milijardi dolara. Kada će ljudi naučiti da je suradnja s prirodom bolja od pokušaja da je se ukroti? Močvare uz rijeku služe kao naplavne nizine koje odvode i spremaju suvišnu vodu rijeka koje nabujaju uslijed dugotrajnih obilnih kiša.
Međutim, to što služe kao prirodni mehanizmi za odvođenje voda samo je jedna od mnogih čudesnih usluga koje pruža više od 8 500 000 četvornih kilometara Zemljinih močvara — koje su trenutno pod rušilačkim napadom širom svijeta.
Močvare, kolijevke svijeta
Od prostranih obalnih slanih močvara do malih slatkovodnih močvara i bara u unutrašnjosti, pa sve do prerijskih močvarnih područja u Sjedinjenim Državama i Kanadi, glavni arhitekt močvara jest voda. Močvare su područja na kojima je zemljište pokriveno vodom cijele godine ili je pokriveno samo u vrijeme poplava. Daljnja vrsta su obalne, ili plimne, močvare. Budući da je većina močvara karakteristična po bujnoj vegetaciji — travama, šašu, rogozu, drveću i grmlju — one podržavaju život raznolikih biljaka, riba, ptica kao i životinjskog svijeta diljem Zemlje.
Neke obalne i vodene ptice učinile su močvare svojim prebivalištima. Više od stotinu vrsta njih tijekom svoje proljetne migracije ovisi o tim plitkim oazama. Mnoge su močvare staništa ogromne populacije gusaka i pataka — divlje patke, zelenokrile krljuže, američke glavate patke. Ta područja također pružaju hranu i utočište životinjama kao što su aligator, američki dabar, bizamski štakor, vizon i sjevernoamerički los. I druge životinje, uključujući medvjeda, jelena i rakuna, koriste močvare. One služe kao mrijestilišta i uzgajališta za većinu riba koje potpomažu američku trgovačku ribarsku industriju vrijednu tri milijarde dolara. Procjenjuje se da životni ciklusi 200 vrsta riba i velikih količina rakova potpuno ili djelomično ovise o močvarama.
Osim što su izuzetne kolijevke života, močvare imaju i mnoge ekološke odlike. One su prirodni filteri za odstranjivanje otpadnih tvari i zagađivača iz rijeka i potoka i pročišćavanje podzemnih vodonosnih slojeva. One spremaju vodu tijekom sezona kiše i poplava pa je kasnije polako otpuštaju u potoke, rijeke i vodonosne slojeve. Plimne močvare štite obalni pojas od erozije koju uzrokuju valovi.

Zbog same prirode njihovog često bujnog biljnog života, močvare obavljaju značajne, prijeko potrebne funkcije. U procesu fotosinteze, naprimjer, sva zelena vegetacija apsorbira iz zraka ugljični dioksid i vraća mu kisik. To je neophodno za održavanje života. Biljke u močvarama, međutim, jedinstvene su u tome što su naročito djelotvorne u tom procesu.

Mnoge zemlje već stoljećima priznaju neprocjenjivu vrijednost gospodarenja močvarama s obzirom na proizvodnju hrane. Kina i Indija, naprimjer, predvode u proizvodnji riže u svijetu, uz druge azijske zemlje koje ih u tome slijede. Uzgajana u močvarama zvanim rižina polja, riža je jedna od najvažnijih svjetskih prehrambenih kultura. Otprilike polovina svjetskog stanovništva hrani se rižom kao svojim glavnim prehrambenim artiklom. Sjedinjene Države i Kanada na vrijeme su počele uviđati važnost močvara i bara za svoju proizvodnju riže i brusnica.
Divljač također sudjeluje u gozbi koju pružaju močvare. Nema samo sjemenja i kukaca u izobilju za ptice nego one također pružaju hranu ribama i ljuskarima koji se mrijeste i odrastaju u močvarama. Patke, guske i druge močvarice se nakon toga hrane tim podvodnim stvorenjima koje u velikom broju plivaju u tim oazama života. Sadašnja ekologija u stanovitoj mjeri zadržava u ravnoteži stvari time što servira raznovrsne ptice četveronožnim stvorenjima koja mogu zalutati u močvaru u potrazi za hranom. U močvarama ima za svakoga ponešto. One su doista kolijevke svijeta.

Цитат :

Utrka za uništenje močvara

U Sjedinjenim Državama, čovjek koji je postao njihovim prvim predsjednikom otvorio je brane masovnom uništenju močvara kad je 1763. godine osnovao kompaniju radi isušivanja 16 000 hektara močvare Dismal — divlje močvare, utočišta za divlje životinje — na granici Virginije i Sjeverne Caroline. Sve do tada, na američke močvare gledalo se kao na smetnju, zapreku razvoju, izvor bolesti i oboljenja, neprijateljski raspoloženu okolinu koju treba svladati i uništiti pod svaku cijenu. Farmere se poticalo da isušuju močvare i da ih koriste kao obradiva polja, i za to su dobili novčanu naknadu. Na mjestima gdje su nekada močvare vrvjele egzotičnim životom izgradile su se ceste. Mnoge su postale mjesta urbanog razvoja i trgovačkih centara ili su se koristile kao prikladna plitka udubljenja za odlaganje smeća.
U posljednjih nekoliko desetljeća ovog stoljeća, Sjedinjene Države su godišnje uništavale 200 000 hektara svojih močvara. Danas ih je ostalo samo 40 000 000 hektara. Razmotrimo, naprimjer, močvarno područje u Sjevernoj Americi. Na 800 000 četvornih kilometara zemlje koja se proteže od Alberte (Kanada) do Iowe u Sjedinjenim Državama, tisuće prerijskih močvara bila su područja gdje su se izlegli milijuni i milijuni pataka. Priča se da bi u letu zatamnjele nebo poput gustih oblaka. Danas se njihov broj zabrinjavajuće smanjio.

Dalekosežni je problem, međutim, sljedeći: Uništavanjem močvara, nestaju i hranilišta. Bez odgovarajuće hrane, patke legu manje jaja, a mladi koji se iz njih izlegu zamjetno su zahvaćeni bolešću. Budući da su im staništa uništena, više pataka skuplja se na onom malom broju preostalih staništa, postajući tako lakšim plijenom za lisice, kojote, tvorove, rakune i druge životinje koje se njima hrane.
U Sjedinjenim Državama nestalo je 50 posto močvarnog područja. Kanada zaostaje za manje od 10 posto, ali su razaranja u porastu. Časopis Sports Illustrated izvijestio je kako su dijelovi Sjeverne Dakote u Sjedinjenim Državama 90 posto suhi. Bez obzira na njihovu ekološku vrijednost, mnogi ratari smatraju te močvare neproduktivnima i smetnjom koja predstavlja prepreku njihovim poljoprivrednim strojevima.

Međutim, zabrinuti pojedinci i organizacije za zaštitu divljači podižu danas javno svoj glas za očuvanje močvarnog staništa divljači. ”Močvarna područja su upravo presudna“, rekao je jedan zabrinuti službenik. ”Želimo li sačuvati patke za budućnost, moramo zaštititi močvare.“ ”Ptice močvarice su barometar ekološkog zdravlja kontinenta“, rekao je službenik organizacije za očuvanje Ducks Unlimited. Časopis U.S.News & World Report dodaje: ”Smanjenje velikog broja [pataka] odraz je napada na okoliš na mnogim različitim frontama: Kisele kiše, pesticidi, ali iznad svega, uništavanje milijuna hektara neprocjenjivih močvara.“

”Devedeset posto kalifornijskih obalnih slanih močvara uništeno je“, izvijestio je časopis California, ”i svake godine nestaje daljnjih 7 000 hektara. Jedna vrsta jelena [Cervus nannodes] živi još samo u nekoliko raspršenih predjela. Patke i guske se svake godine u smanjenom broju vraćaju u svoja zimovališta, kojih je sve manje. Mnoge močvarne vrste samo što nisu izumrle.“ Oni čiji životi ovise o preživljavanju svjetskih močvara tiho vape za pomoći.

Цитат :

Kriza vode

Strašna se stvar dogodila na čovjekovu putu uništavanja Zemljinih močvara. On je štetno djelovao na njezino najdragocjenije i najkritičnije bogatstvo — vodu. Voda je prijeko potrebna svakom živom stvoru. Mnogi svjetski znanstvenici predvidjeli su vrijeme kada će čista voda postati Zemljin najoskudniji resurs. ”Ili ćemo uspjeti ograničiti rasipanje vode ili ćemo do godine 2000. umirati od žeđi“, najavljeno je na Svjetskoj konferenciji Ujedinjenih naroda o vodi 1977. godine.

Uz ta zloslutna upozorenja na moguću nestašicu ovog dragocjenog bogatstva, konvencionalna mudrost trebala bi nalagati da se sa Zemljinim vodama gospodari s puno poštovanja. Čovjek je, međutim, u svojoj utrci za uništenje močvara ozbiljno ugrozio taj najpotrebniji resurs. Močvare pomažu u pročišćavanju vodenih površina — rijeka i potoka. Neki vodonosni slojevi ne pune se više čistom vodom, nego su sada onečišćeni otpadnim tvarima i zagađivačima, i to sve na čovjekovu štetu. Voda koje je nekad bilo u mnogobrojnim močvarama iscrpljena je, pridonoseći toj nestašici.

Hoće li odgovorni ljudi čuti izbezumljene povike upomoć koje upućuje život ovisan o močvarama? Hoće li se poduzeti koraci kako bi se očuvao takav život prije nego bude prekasno? Ili će se ljudi oglušiti na te povike, ušiju otvorenih samo za kukanje pohlepnih?

Цитат :

Nasrtaj je globalan

Pri otvaranju globalne kampanje koju su pokrenuli Ujedinjeni narodi radi očuvanja močvara, bile su spomenute prijetnje ekosistemu brazilskog Pantanala. To je jedna od najvećih svjetskih močvara. Časopis BioScience je izjavio: ”Pantanal, sa svojom izvanrednom raznolikošću i obiljem životinjskog svijeta, ugroženo je područje. Krčenje šuma; razvoj poljoprivrede; nezakoniti lov i ribolov; i onečišćavanje vode herbicidima, pesticidima i otpadnim tvarima u proizvodnji alkohola kao pogonskog goriva prouzročili su postepenu deterioraciju prirodnog okoliša, stavljajući na kocku jedan od najvažnijih brazilskih ekosistema.“

The New York Times naglasio je prijetnju močvarama duž obale Mediterana. ”Gubitak močvara posljednjih se tri desetljeća ubrzava jer su mediteranske obale postale gramzljivije nego ikad i jer se velika prostrana obalna linija pokriva betonom u ime obožavanja sunca, udobnosti i dobiti. Studije Ujedinjenih naroda navode značajne gubitke u Italiji, Egiptu, Turskoj i Grčkoj.“
Močvare na golemoj površini od 50 000 hektara španjolskog rezervata Coto Doñana postaju u proljeće ptičja zračna luka jer se stotine tisuća ptica na putu od Afrike do Evrope zaustavljaju u njegovim močvarama i šumama, gdje se gnijezde, nesu jaja i hrane se.

Međutim, veliki broj hotela, golf-igrališta i poljoprivrednih područja koja okružuju rezervat crpe tako mnogo vode da time ugrožavaju opstanak rezervata. U proteklih 15 godina takvi su projekti već isisali toliko mnogo vode da je razina podzemne vode opala za 2 do 9 metara, a nekoliko se laguna isušilo. ”Svaki daljnji razvoj ovdje“, rekao je ravnatelj za istraživanje rezervata, ”bit će smrtni udarac za Coto Doñanu.“
State of the World 1992 izvještava: ”Mangrove, jedno od najugroženijih i najdragocjenijih obilježja močvara, doživjele su teške gubitke u Aziji, Latinskoj Americi i zapadnoj Africi. Gotovo polovina tih zaštitnih močvarnih šuma u Ekvadoru, naprimjer, iskrčena je, uglavnom radi uzgajališta za rakove, a planovi zahtijevaju preobrazbu istog obima preostalih područja. Indija, Pakistan i Tajland izgubili su barem tri četvrtine svojih mangrova. Indonezija je čini se odlučila da ih u tome slijedi: u Kalimantanu, svojoj najvećoj pokrajini, 95 posto svih mangrova treba se iskrčiti radi proizvodnje celuloznog drveća.“

Vrijednost mangrova naglašena je u tajlandskom Bangkok Postu od 25. kolovoza 1992: ”Šume mangrove sastoje se od različitih vrsta drveća koje raste u gornjim plimnim pojasevima uz plitke, zaklonjene tropske obale. Drveće [raste] u surovom okolišu slankaste vode i izmjene plima i oseka. Njihovo posebno prilagodljivo zračno korijenje i potporno korijenje koje filtrira sol utemeljilo je bogat i složen ekosistem.

Osim što zaštićuju velika područja obalnog pojasa od erozije, one su vitalne za priobalni ribolov, industriju drvnih proizvoda i životinjski svijet.
U šumi mangrove sve vrvi životom. Mogu se naći obalne ptice, makaki rakojedi, cibetke ribolovci i ribe skokunice koje vješto poskakuju po močvarnom mulju između barica u vrijeme oseke.“

Цитат :

Kakav će biti ishod?

Kriza je globalna. Časopis International Wildlife navodi: ”Bare, močvarni rukavci rijeka i jezera, močvare mangrove, slane močvare, prerijska močvarna područja i lagune koje su nekada pokrivale više od 6 posto Zemljine kopnene mase, u teškoj su nevolji. Toliko mnogo ih je isušeno radi poljoprivrede, uništeno uslijed zagađenja ili su ih isušili ljudi koji teže za razvojem da je otprilike polovina površine močvara na planetu nestala.

Цитат :

Hoće li ljudi sklopiti mir sa Zemljom?

Dosada nema ohrabrujućih znakova. Ipak, neki se hrabro bore i tvrde kako će uspjeti. Jehova, Stvoritelj Zemlje, kaže da oni neće uspjeti. On obećava da će se umiješati i zaustaviti nasrtaje na njegovo divno zemaljsko djelo stvaranja. On će ”uništiti one koji kvare zemlju“, i umjesto njih, ostavit će je onima koji će je ’čuvati‘. Takvima koji je znaju cijeniti, predat će im je kao dar: ”Blagoslovio vas Jahve koji stvori nebo i zemlju! Nebo je nebo Jahvino, a zemlju je dao sinovima čovječjim“