Stres — ’polagani otrov‘

Цитат :

Stres — ’polagani otrov‘

”Čujemo kako ljudi neprestano govore: ’Nemoj se izlagati tolikom stresu da se ne razboliš.‘ Oni vjerojatno nisu ni svjesni toga da postoji stvarni biološki temelj za ovu tvrdnju“ (dr. David Felten).

JILL, samohrana majka koja ima sina u tinejdžerskim godinama, uz svoj sve manji bankovni račun i zategnute odnose sa svojim roditeljima, već je imala više nego dovoljno razloga da bude potpuno iscrpljena od stresa. Zatim joj je na ruci neočekivano izbio osip, koji ju je jako svrbio i pekao. Pokušala ga je liječiti antibioticima, kortizonskim kremama i antihistaminicima, ali ništa joj od toga nije pomoglo. Umjesto toga osip joj se proširio po cijelom tijelu, uključujući i lice. Stres je doslovce osjetila na svojoj koži.

Jill je bila upućena na dermatološku kliniku koja se bavi ispitivanjem emocionalnog stanja svojih pacijenata. ”Pokušavamo saznati što im se događa u životu“, kaže dr. Thomas Gragg, suosnivač klinike. Često dolazi do saznanja da je ljudima koji imaju učestale kožne probleme, pored medicinske njege, potrebna pomoć u nadvladavanju stresa. ”Bilo bi suviše jednostavno reći da vaše raspoloženje ili ponašanje uzrokuje kožne bolesti“, priznaje dr. Gragg. ”No ipak možemo reći da emocionalno stanje pojedinca igra veliku ulogu u kožnim oboljenjima, pa mu stoga ne bismo trebali i dalje samo prepisivati steroidne kreme, a da mu ujedno i ne pomognemo da se nosi sa stresom u životu.“

Jill smatra da je time što je naučila nadvladavati stres praktički spasila svoju kožu. ”Još mi uvijek zna izbiti osip“, kaže ona, ”ali mi koža nije ni izbliza u onako jezivom stanju u kakvom je ranije bila.“ Radi li se o nekom neobičnom slučaju? Ni u kom slučaju. Mnogi liječnici vjeruju da je stres često jedan od faktora koji utječu na pojavu brojnih dermatoloških poremećaja, uključujući i urtikariju, psorijazu, akne i ekcem. Ali stres može utjecati na mnogo više stvari nego samo na vašu kožu.

Цитат :

Stres i vaš imunološki sustav

Suvremena istraživanja pokazuju da stres može oslabiti imunološki sustav, omogućavajući možda da osoba postane podložna brojnim zaraznim bolestima. ”Od samog se stresa ne razbolite“, kaže virolog Ronald Glaser. ”No stres ipak povećava mogućnost da postanete bolesni zbog načina kako utječe na vaš imunološki sustav.“ Postoje naročito snažni dokazi o povezanosti koja postoji između stresa s jedne strane i prehlada, gripe i herpesa s druge strane. Iako smo neprestano izloženi takvim virusima, naš im se imunološki sustav obično može oduprijeti. Ali neki stručnjaci kažu da osoba, kad je pod emocionalnim pritiskom, gubi ovu obrambenu sposobnost.

Biološki mehanizmi koji su s time povezani nisu još u potpunosti razjašnjeni, ali neki teoretiziraju da hormoni koji vas pripremaju na akciju kad ste pod stresom mogu kočiti funkcioniranje vašeg imunološkog sustava dok jure krvotokom. To obično nije razlog za zabrinutost, budući da se ti hormoni samo privremeno zadržavaju u krvotoku. Ipak, neki kažu da ukoliko se osoba suočava s dugotrajnim i intenzivnim stresom, njen imunološki sustav može biti oslabljen do te mjere da postane podložna bolestima.

To možda djelomično razjašnjava zašto kanadski liječnici procjenjuju da nekih 50 do 70 posto pacijenata koji im dolaze na pregled imaju tegobe povezane sa stresom, koje obično uključuju glavobolju, nesanicu, umor i probavne smetnje. U Sjedinjenim Državama procjenjuje se da se ta brojka kreće između 75 i 90 posto. Dr. Jean King smatra da ne pretjeruje kad kaže: ”Kronični stres je poput polaganog otrova.“

Цитат :

Niti jedini uzrok niti jedini lijek

I pored činjenica koje su dosad iznesene, znanstvenici ipak nisu sigurni da sam stres može utjecati na imunološki sustav do te mjere da se bitno promijeni zdravstveno stanje pojedinca. Stoga se ne može dogmatski tvrditi da će se svatko tko se suočava sa stresom, čak i s kroničnim stresom, razboljeti. No, isto se tako ne može reći da će život bez stresa biti jamstvo za dobro zdravlje, niti je mudro odbiti liječenje na temelju ideje zasnovane na pogrešnim informacijama da se optimizmom i pozitivnim razmišljanjem bolest može izliječiti. Dr. Daniel Goleman upozorava: ”Posljedica ove fraze: sve se bolesti mogu ispravnim stavom izliječiti, jest da dolazi do posvemašnje konfuzije i pogrešnog razumijevanja do koje mjere um može utjecati na bolest i, što je još gore, da se ponekad u ljudima izaziva osjećaj krivnje zbog toga što su bolesni, kao da bi to bio znak nekog moralnog pada ili duhovne slabosti.“

Stoga je nužno shvatiti da se uzrok neke bolesti može rijetko kad suziti na jedan jedini faktor. Ipak, veza između stresa i bolesti naglašava koliko je vrijedno znati kako ublažiti djelovanje ovog ”polaganog otrova“, kad god je to moguće.

Prije nego što razmotrimo kako se to može učiniti, razmotrimo pobliže prirodu stresa te kako vam stres u nekim slučajevima može čak i koristiti

Цитат :

Što kaže Biblija?

Što vam može pomoći da izađete na kraj sa stresom?

JESTE li žrtva stresa?
Ako jeste, jedna ste od mnogih. Ovo su ’kritična vremena s kojima se teško izlazi na kraj‘, i ljudi svih životnih dobi i slojeva proživljavaju stres (2. Timoteju 3:1, NW). Neki stručnjaci tvrde da više od polovice svih odlazaka liječniku uslijedi zbog problema povezanih sa stresom.

Ipak, stres sam po sebi nije loša stvar. ”Zapravo“, kaže direktor jedne klinike za liječenje stresa, ”on nam pruža uzbuđenje, životni entuzijazam, energiju potrebnu za obavljanje stvari. Uživamo u njemu — ako možemo izaći na kraj s njim.“

S druge strane, stres može bit razoran, destruktivan. Što, dakle, ako vam stres stvara probleme?

Evo nekoliko prijedloga koji se temelje na biblijskoj mudrosti a koji vam mogu pomoći da minimalizirate njegove destruktivne učinke.

Цитат :

Izbjegavajte nerazumna očekivanja

”Predugo očekivanje ubija srce“, kaže Biblija (Priče Salamunove 13:12, St).

Ako očekivanja nikada nisu ispunjena, stres može nadilaziti naše snage. To će se gotovo sigurno dogoditi onda kada imamo nerealno velika očekivanja.

Naprimjer, medijske reklame mnoge su obmanule vjerovanjem da njihova sreća ovisi o posjedovanju materijalnih stvari. Kad netko čezne za stvarima koje su daleko iznad onoga što si može priuštiti, rezultat može biti stres i frustracija. Biblija stoga pruža ovaj savjet: ”Kad imamo hranu i odjeću, ovijem da budemo [za]dovoljni“ (1. Timoteju 6:. Da, čak i ako možda nemate auto, kuću ili namještaj koji biste željeli posjedovati, cijenite ono što imate. Neka vaša materijalna očekivanja uvijek budu skromna.

Nerazumna očekivanja u pogledu ljudi također mogu prouzročiti stres. Naprimjer, iako poslodavac ili poslovođa ima pravo očekivati razuman učinak svojih radnika, suludo je očekivati savršenstvo od njih. Carlos, poslovođa u jednoj brazilskoj tvornici, kaže: ”Ljude morate prihvatiti onakvima kakvi jesu. Ako očekujete više nego što oni mogu dati od sebe, to će povećati razinu stresa, što će sve učiniti nesretnima.“ (Usporedi Jeremija 17:5-8.)

Цитат :

Kontrolirati stres prouzročen težnjom za postignućima

Latin America Daily Post otkriva još jedan izvor stresa, navodeći da je ’nadmetačko ponašanje, orijentirano prema postizanju nečega, značajan faktor rizika kod srčanih oboljenja‘. Jedan mladi računovođa priznaje: ”U uredu sam tako nervozan i bojim se otkriti bilo koju slabost. Naporno radim te me frustrira to što od drugih za to ne dobivam priznanje.“

U pogledu takvog traženja priznanja i želje za postizanjem nečega, Salamun je rekao: ”Nadalje iskusih da svaki napor i svaki uspjeh pribavlja čovjeku zavist njegova bližnjeg. I to je ispraznost i pusta tlapnja“ (Propovjednik 4:4, St).

Činjenica je da, kad se radi o napredovanju na poslu ili priznanju učinjenog, ’ne dobivaju trku uvijek hitri‘ (Propovjednik 9:11, St). Marija, brazilska činovnica, ovako je to sročila: ”Netko može biti sposoban, no okolnosti, a možda čak i pristranost, mogu spriječiti unapređenje.“ (Usporedi Propovjednik 2:21; 10:6.)

Vaša očekivanja zadržite skromnima te prepoznajte svoje granice. Umjesto da radite samo zato da biste napredovali, radite za radost koju donosi sam posao (Propovjednik 2:24). Doista, osoba opsjednuta postizanjem nečega ne samo da gubi mnogo životne radosti već može postati toliko napetom da sama potkopava svoje vlastite napore usmjerene k uspjehu.

Tako dr. Arnold Fox savjetuje: ”Željeti biti najbolji na svom području krasan je cilj, no nemojte dopustiti da ta ideja dominira vašim životom.

Ako ignorirate ideje ljubavi, smijeha i radosti života, ili ako ste toliko zaokupljeni uspjehom da zaboravljate uživati u životu, sami sebe stavljate pod stres.“

Цитат :

Ono što možete učiniti

Još jedan način za suzbijanje napetosti svakodnevnih pritisaka jest razvijanje smisla za humor (Propovjednik 3:4).

Ne morate biti komedijaš da biste bili dobro raspoloženi. ”Srce veselo pomaže kao lijek, a duh žalostan suši kosti“ (Priče Salamunove 17:22).

Цитат :

Jeste li skloni ostavljati stvari za sutra?

Nakon nekog vremena, odgađanje ne smanjuje stres već ga povećava. Biblija savjetuje: ”Ne budite u poslu lijeni“ (Rimljanima 12:11). U mislima ili na papiru napravite popis stvari koje trebate obaviti (Priče Salamunove 21:5). Zatim odlučite što trebate prvo obaviti — i dajte se na posao.

Što ako se ipak, usprkos svim vašim naporima, još uvijek osjećate napeto ili pod stresom?

Možda trebate poduzeti usklađene napore da promijenite svoje razmišljanje. Nemojte neprestano razmišljati o prošlim greškama. To može dodati još više stresa. Jedan filozof 19. stoljeća pisao je: ”Život se može razumjeti samo unatrag; no mora se živjeti unaprijed.“ Iako možemo učiti na propustima, naši sadašnji postupci oblikuju našu budućnost.

Kralj David ukazao je na najbolji lijek protiv stresa kad se molio Jehovi: ”Odagnaj tjeskobe srca moga, iz bojazni [”stresova“, NW] mojih izbavi me!“ (Psalam 25:17, St). Da, da bi odagnao svoje tjeskobe David se obraćao Bogu. Ako si uzmete vremena za čitanje Božje Riječi i meditiranje o njoj, i vi ćete jednako tako otkriti da ćete se osjećati bliskijima Bogu. Kad počnete cijeniti Božje naume, bit ćete potaknuti da njegove interese stavite na prvo mjesto u svom životu, što će vas osloboditi od mnogih nepotrebnih tjeskoba (Matej 6:31, 33). Naučite se uzimati dan po dan. Zašto današnjim tjeskobama dodati sutrašnje? Isus je to ovako izrazio: ”Ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan, jer će se sutražnji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegove muke“ (Matej 6:34, St).

Ovo je dosije super na nacin koji opisuje stres... Hvala Vanja...Nazalost stres nije od danas, ali je dosao do vrhunca... Kad vidimo da je i sama Josephine zena od Napleona patila od stresa, onda zamislimo od kada je taj problem? Danas je to medikalnim strucnjacima banalan problem, a on je naj tezi za organizam.