Zdravlje se skupo placa

Цитат :

Zdravlje se skupo plaća

Bolest donosi sa sobom mnoge probleme. Jedan od njih su ogromni financijski gubici. Naprimjer, u jednoj od proteklih godina u Europi je zbog bolovanja izgubljeno 500 milijuna radnih dana. Situacija je slična i u drugim dijelovima svijeta. Smanjena produktivnost rada i povećanje troškova zdravstvene skrbi predstavljaju financijski teret koji opterećuje čitavo društvo. Poduzeća gube novac, a državne blagajne osiromašuju. U nastojanju da isplivaju iz financijskih problema, poduzeća povećavaju cijene svojih proizvoda, a država povećava porezne stope. Tko na kraju sve to plaća? Ljudi koji kupuju te proizvode i svi porezni obveznici!

U mnogim zemljama siromašni ljudi imaju vrlo lošu zdravstvenu zaštitu, a mnogi je uopće nemaju. Žalosno je da milijuni ljudi koji žive u zemljama u razvoju obično ne mogu koristiti usluge koje nudi suvremeno zdravstvo. Čak ni u bogatim zemljama, u kojima zdravstvene ustanove nude vrhunsku medicinsku njegu, neki nemaju novca za takvo liječenje. To se često događa u Sjedinjenim Državama, gdje 46 milijuna stanovnika nema zdravstveno osiguranje.

No bolest ne donosi samo financijske probleme. Ona uzrokuje i mnoge druge probleme, kao što su tjeskoba koja nas tišti kad obolimo od neizlječive bolesti ili kad bolujemo od nekih kroničnih bolesti, tuga koja nas obuzme kad vidimo da je netko od naših bližnjih teško bolestan i očaj koji se javlja kad nam umre voljena osoba.

Цитат :

O čemu ovisi vaše zdravlje — što možete učiniti

ZA RAZLIKU od riže ili brašna, zdravlje se ne može dobiti od nekog radnika u humanitarnoj akciji. Budući da ono nije trgovačka roba već izvjesno stanje, ne možete ga dobiti u vrećici. ”Zdravlje je“, definira WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), ”stanje potpune fizičke, mentalne i društvene dobrobiti.“ Međutim, o čemu ovisi stupanj te dobrobiti?

Skromnu kuću može se sagraditi upotrebljavajući daske, čavle i valoviti lim, no njene razne dijelove često podupiru četiri ugaona stupa. Slično tome, naše zdravlje ovisi o brojnim utjecajima, ali sve njih povezuju četiri ”ugaona“ faktora. Ti su faktori (1) ponašanje, (2) okolina, (3) zdravstvena njega i (4) biološka konstitucija. Baš kao što konstrukciju svoje kuće možete pojačati time da poboljšate kvalitetu stupova, tako i svoje zdravlje možete poboljšati time da poboljšate kvalitetu tih faktora koji utječu na vaše zdravlje. Postavlja se pitanje: Kako se to može postići s ograničenim sredstvima?

Цитат :

Vaše ponašanje i vaše zdravlje

Od ta četiri faktora, vaše je ponašanje onaj koji je najviše u vašoj vlasti. Promijeniti ponašanje nabolje može biti od pomoći. Doduše, promjene koje možete učiniti u svojem načinu ishrane i u navikama ograničene su zbog siromaštva, ali korištenjem mogućnosti koje vam jesu na raspolaganju možete bitno izmijeniti stvari. Obratite pažnju sljedećem primjeru.

Majka obično može birati između dojenja svog djeteta i hranjenja na bočicu. Dojenje, kaže Fond Ujedinjenih naroda za pomoć djeci, predstavlja ”bolji izbor, u fizičkom kao i u ekonomskom pogledu“. Majčino je mlijeko, kažu stručnjaci, ”najbolja zdrava hrana“, koja djetetu pruža ”točno odgovarajuće koncentrate proteina, masti, laktoze, vitamina, minerala i elemenata u tragovima koji su potrebni za skladan rast“. Svojim mlijekom majka djetetu prenosi i proteine koji suzbijaju bolesti, ili antitijela, pružajući time dojenčetu dobar temelj za borbu protiv bolesti.

Najbolje je dojiti dijete, naročito u tropskim zemljama u kojima vladaju loši sanitarni uvjeti. Za razliku od mlijeka iz bočice, majčino se mlijeko ne može previše razrijediti kako bi se uštedjelo novac, ne može doći do greške kod njegove pripreme i uvijek se poslužuje iz čistog spremnika. Za razliku od toga, ”u siromašnom društvu dijete hranjeno na bočicu“, piše Synergy, bilten Kanadskog udruženja za međunarodna zdravstvena pitanja, ”ima otprilike petnaest puta više šanse da umre od dijareične bolesti i četiri puta više šanse da umre od upale pluća nego dojenče koje se hrani isključivo majčinim mlijekom“.

Zatim je tu i korist u ekonomskom pogledu. U zemljama u razvoju mlijeko u prahu je skupo. U Brazilu, naprimjer, siromašna obitelj troši možda petinu svojih mjesečnih prihoda za hranjenje dojenčeta na bočicu. Novcem koji se uštedi dojenjem mogu se osigurati zdraviji obroci za cijelu obitelj — uključujući i majku.

Uzevši u obzir sve te prednosti, očekivali biste da dojenje doživljava pravi procvat. Međutim, zdravstveni radnici na Filipinima izvještavaju kako dojenju tamo ”prijeti ozbiljna opasnost od izumiranja“, a istraživanje u Brazilu pokazalo je da je ”nedostatno dojenje djece“ jedan od glavnih faktora povezanih s umiranjem dojenčadi zbog infekcija dišnih organa. Vaša beba ipak može izbjeći takav udes. Na vama je da izaberete.

Međutim, ponašanje ostalih članova obitelji koje šteti zdravlju često potkopava majčine napore da zaštiti bebino zdravlje. Uzmimo za primjer jednu majku iz Nepala. Ona sa svojim suprugom i trogodišnjom kćerkom živi u vlažnoj sobi. Mala je soba, piše časopis Panoscope, puna kuhinjskog dima i dima cigareta. Dijete boluje od infekcije dišnih organa. ”Ne mogu natjerati svog supruga da prestane pušiti“, žali se ta majka. ”Sad kupujem cigarete za svog supruga i lijekove za svoje dijete.“

Nažalost, problemi poput njenog postaju sve češći, budući da sve više ljudi u zemljama u razvoju rasipa toliko potreban dohodak tako što započinju s pušenjem. Ustvari, na svakog pušača koji u Evropi ili Sjedinjenim Državama prestane pušiti dolazi po dvoje ljudi koji u Latinskoj Americi ili Africi započnu s pušenjem. Krivicu se, piše nizozemska knjiga Roken Welbeschouwd, velikim dijelom treba pripisati obmanjujućim reklamama. Slogani kao što su ”Varsity: za taj izvanredan osjećaj bistrine u glavi“ i ”Gold Leaf: vrlo važne cigarete za vrlo važne ljude“ uvjeravaju siromašne ljude kako je pušenje povezano s napretkom i blagostanjem. No istina je upravo suprotna. Pušenjem rasipate svoj novac i uništavate svoje zdravlje.

Obratite pažnju sljedećem. Osoba si, pušeći cigaretu, svaki put skraćuje očekivani životni vijek za deset minuta te povećava rizik da je zadesi infarkt i srčana kap, kao i rak pluća, grla i usne šupljine te druge bolesti. Časopis UN Chronicle piše: ”Uživanje duhana daleko je najveći svjetski uzrok prijevremene smrti i invalidnosti koji se može spriječiti.“ Molimo vas, zapazite da se u njemu kaže: ”koji se može spriječiti“. Vi možete prestati pušiti.

Naravno, kad je riječ o izboru ponašanja postoji još mnogo toga čime možete utjecati na svoje zdravlje. Okvir na 11. stranici ovog članka daje popis nekih članaka koje možete pročitati u biblioteci Dvorane Kraljevstva Jehovinih svjedoka. Istina je da se valja potruditi ukoliko želite biti informirani. Međutim, jedan WHO-ov službenik kaže: ”Ne može postojati zdravo društvo bez angažiranja prosvijećenih ljudi koji su informirani i educirani u pogledu svoje zdravstvene situacije.“ Poduzmite stoga ovaj besplatan korak kojim se unapređuje zdravlje: Educirajte se.

Цитат :

Zdravlje i okolina u kojoj živite

Okolina koja najviše utječe na vaše zdravlje, piše u knjizi The Poor Die Young, jest vaš dom i vaše susjedstvo. Vaša vam okolina može zbog vode predstavljati rizik za zdravlje. Nedovoljne količine vode i nečista voda uzrokuju zaraze, kožne bolesti, dijareju, koleru, dizenteriju, trbušni tifus i druge bolesti.

Ukoliko kod pranja ruku trebate samo otvoriti slavinu, možda si teško možete predočiti koliko vremena svakodnevno potroše ljudi koji nemaju tekuću vodu u svojim domovima pribavljajući vodu. Često je slučaj da više od 500 ljudi koristi jednu slavinu. Zbog toga se mora čekati. No ljudi s niskim primanjima imaju dugo radno vrijeme, a čekanje im, piše u knjizi Environmental Problems in Third World Cities, ”oduzima vrijeme koje bi mogli utrošiti na zarađivanje novca“. Nije čudo da će jedna šesteročlana obitelj, kako bi uštedjela na vremenu, često nositi kući manje od 30 kanti vode, koliko je svakodnevno potrebno za tako veliku obitelj. No tada nema dovoljno vode za pranje namirnica, posuđa i odjeće te za osobnu higijenu. To dovodi do prilika koje, zauzvrat, privlače uši i muhe koji ugrožavaju zdravlje njihove obitelji.

Promislite o sljedećoj situaciji. Kad bi vam, da biste stigli do svog udaljenog posla, trebao bicikl, biste li smatrali gubitkom vremena utrošiti tjedno izvjesno vrijeme na podmazivanje lanca, podešavanje kočnica ili zamjenu zavora kotača? Ne biste, jer vam je jasno da ćete, čak i ako sada uštedite nekoliko sati time što zanemarujete održavanje, kasnije, kad vam se pokvari bicikl, možda izgubiti čitav radni dan. Slično tome, možda ćete tjedno uštedjeti nekoliko sati i nešto novca time da prestanete nositi vodu u količini koja je dovoljna da biste očuvali svoje zdravlje, no kasnije, kad vam se pogorša zdravlje zato što se niste dobro brinuli za njega, mogli biste izgubiti mnogo dana i mnogo novca.

Pribavljanje dovoljnih količina vode može se učiniti obiteljskim pothvatom. Premda mjesna kultura možda nalaže da majka i djeca služe kao nosači vode, brižan se otac neće ustezati da se i sam potrudi te donese vodu.

Međutim, nakon što se voda dopremi kući, javlja se drugi problem — kako je održati čistom. Stručnjaci za zdravstvena pitanja savjetuju: Ne pohranjujte na istom mjestu vodu za piće i vodu koja se koristi u druge svrhe. Posudu u kojoj se drži voda uvijek zatvarajte poklopcem koji tijesno prianja. Pustite vodu da neko vrijeme odstoji kako bi nečistoća potonula na dno.

Kad grabite vodu, ne dirajte je prstima nego koristite čistu posudicu s dugačkom drškom. Posude u kojima držite vodu redovito čistite otopinom izbjeljivača za domaćinstvo, a nakon toga isperite ih čistom vodom. A što je s kišnicom? Ona je besplatna (ukoliko pada kiša!) i može biti sigurna za piće ukoliko u cisternu za vodu zajedno s kišnicom ne dospije nečistoća i ukoliko je cisterna zaštićena od insekata i glodavaca te od drugih životinja.

Kad niste sigurni je li voda sigurna za piće, WHO savjetuje da joj dodate supstancu koja oslobađa klor, kao naprimjer natrij-hipoklorit ili kalcij-hipoklorit. One su djelotvorne i jeftine. U Peruu, naprimjer, jednu prosječnu obitelj ovaj postupak košta manje od dva dolara godišnje.

Цитат :

Zdravlje i zdravstvena njega

Siromašni često vide samo dva oblika zdravstvene njege: (1) onu koja je dostupna, ali si je ne mogu priuštiti (2) onu koju si mogu priuštiti, ali im nije dostupna. Donna Maria, jedna od gotovo 650 000 žitelja sirotinjskih četvrti São Paula, objašnjava ovaj prvi oblik zdravstvene njege: ”Za nas je dobra zdravstvena njega poput neke stvari iz izloga u luksuznom trgovačkom centru. Možemo je gledati, ali je ne možemo pribaviti“ (časopis Vandaar). Doista, Donna Maria živi u gradu gdje bolnice nude bypass operacije na srcu, transplantacije organa, kompjuteriziranu tomografiju i druge visokotehnološke medicinske zahvate. Ona si, međutim, te stvari ne može priuštiti.

Ukoliko je zdravstvena njega koju si ljudi ne mogu priuštiti poput luksuzne stvari u trgovačkom centru, onda je zdravstvena njega koju si mogu priuštiti nešto poput jeftine stvari za kojom gurajući se laktovima istovremeno poseže na stotine kupaca. U nedavnim vijestima iz jedne zemlje u Južnoj Americi pisalo je: ’Bolesni po dva dana stoje u redu kako bi došli na red kod liječnika. Nema slobodnih kreveta. Javnim bolnicama nedostaje novca, lijekova i hrane. Sustav zdravstvene njege je bolestan.‘

U nastojanju da poboljša takvu slabu zdravstvenu njegu naroda, WHO je postepeno preorijentirao svoju djelatnost s kontroliranja bolesti na unapređivanje zdravlja educiranjem ljudi u pogledu prevencije i kontrole bolesti. Programi kojima se unapređuje primarna zdravstvena njega, kao što su pravilna ishrana, čista voda za piće te osnovne sanitarne mjere, piše UN Chronicle, doveli su do ”znatnog poboljšanja svjetskih zdravstvenih prilika“. Koriste li vama ti programi? Jedan od njih možda vam je bio od koristi. Koji? EPI (Ekspanzivni program imunizacije).

”Osoba koja obavlja cijepljenje zamijenila je poštara u ulozi najpoznatijeg posjetitelja domova i zaselaka“, stoji u jednom izvještaju o EPI-u. Proteklog desetljeća cijepljenje se provelo od Amazone do Himalaja, a do 1990, izvijestio je WHO, 80 posto dojenčadi u svijetu cijepljeno je protiv šest smrtonosnih bolesti. EPI godišnje spašava živote preko tri milijuna djece. Daljnjih 450 000 djece koja su mogla biti osakaćena može hodati, trčati i igrati se. Stoga mnogi roditelji, u nastojanju da spriječe bolesti, osobno odlučuju da daju cijepiti svoju djecu.

Ponekad niste u stanju spriječiti bolest, no možda je ipak možete držati pod kontrolom. ”Procjenjuje se da znatno više od polovine ukupne zdravstvene njege“, piše časopis World Health, ”otpada na osobnu njegu ili njegu koju pruža obitelj.“ Jedan oblik takve osobne njege jest jednostavna, jeftina mješavina soli, šećera i čiste vode koju se naziva oralna rehidracijska solucija (ORS).

Mnogi medicinski stručnjaci smatraju da je oralna rehidracijska terapija, uključujući upotrebu ORS-e, najdjelotvorniji način liječenja dehidratacije uzrokovane dijarejom. Mali paket soli ORS-e koji stoji svega deset centi mogao bi, kad bi ga se koristilo diljem svijeta u svrhu suzbijanja 1,5 milijardi slučajeva dijareje koliko se godišnje javi u zemljama u razvoju, spasiti život mnogima od 3,2 milijuna djece koja godišnje umru od dijareičnih bolesti.

To bi bilo moguće, no u nekim je zemljama upotreba lijekova protiv dijareje, piše WHO-ov bilten Essential Drugs Monitor, još uvijek ”daleko češća od upotrebe ORS-e“. Naprimjer, u nekim se zemljama u razvoju pri liječenju dijareje lijekove koristi triput češće od ORS-e. ”Ovo nepotrebno korištenje lijekova krajnje je skupo“, stoji u biltenu. Siromašne obitelji možda čak moraju u tu svrhu prodavati hranu. Osim toga, upozorava bilten, nije potvrđena praktična vrijednost lijekova protiv dijareje, a neki od njih su opasni. ”Liječnici ne bi smjeli prepisivati takve lijekove, (...) a obitelji ih ne bi trebale kupovati.“

Umjesto da savjetuje korištenje lijekova, WHO sada nudi sljedeća pravila za liječenje dijareje. (1) Spriječite dehidrataciju time da djetetu dajete više tekućine, kao što je voda u kojoj se kuhala riža ili čaj. (2) Ukoliko dijete ipak dehidrira, posjetite zdravstvenog radnika kako bi on procijenio stanje i onda liječite dijete ORS-om. (3) Tokom dijareje i nakon nje normalno hranite dijete. (4) Ukoliko je dijete teško dehidriralo, trebalo bi izvršiti intravenoznu rehidraciju.

Ukoliko ne možete nabaviti gotovo pakovanje ORS-e, pažljivo slijedite ovaj jednostavni recept: Izmiješajte jednu razom punu čajnu žličicu kuhinjske soli, osam razom punih čajnih žličica šećera i jednu litru (pet punih šalica od po 2 decilitra) čiste vode. Dajte jednu punu čašu za svaku dijareju, a kod male djece po pola čaše. Pogledajte okvir na 10. stranici kako biste dobili više informacija u vezi s tom temom.



[Bilješke]

Šest smrtonosnih bolesti jesu difterija, ospice, dječja paraliza, tetanus, tuberkuloza i hripavac. WHO preporučuje da se u programe imunizacije uključi i hepatitis B, koji sada usmrćuje mnogo više ljudi nego AIDS.

Uštipnite kožu na djetetovu trbuhu. Ukoliko koži treba više od dvije sekunde da se vrati u normalno stanje, dijete je možda teško dehidriralo.

Цитат :

PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA — KAKO DJELUJE?

Tražeći odgovor na to pitanje, Probudite se! je razgovarao s dr. Michaelom O’Carrollom, WHO-ovim predstavnikom u Južnoj Americi. Slijede neki izvaci.

’PREUZELI smo sustav zdravstvene zaštite koji se temelji na medicinskom pristupu zdravlju. Ako ste bolesni, idete k liječniku. Niti ne pomišljate na činjenicu da ste popili dvije boce viskija. Niti ne pomišljate na to da nikada ne vježbate. Dođete k liječniku i kažete: ”Doktore, izliječite me.“ Zatim vam liječnik stavi nešto u usta, zabode vam nešto u ruku, nešto vam odreže ili vam nešto nadomjesti. Sad govorim grubo, kao što vidite, upravo da biste me razumjeli, no ova vrsta medicinskog pristupa postala je općeprihvaćena. Pogrešno smo probleme društva smatrali medicinskim problemima. Samoubojstvo, pothranjenost i zloupotreba droge postali su medicinski problemi. Ali oni to nisu. To čak nisu niti zdravstveni problemi. To su društveni problemi koji imaju zdravstvene i medicinske posljedice.

Zatim, u proteklih 20 godina ljudi su govorili: ”Hej, stanimo malo. Radimo stvari naopako. Moramo nanovo promisliti o tome što je zapravo zdravlje.“ Razvila su se neka načela kao temelj primarne zdravstvene zaštite, kao naprimjer:

Humanije je i na kraju isplativije spriječiti bolest nego je liječiti. Naprimjer, suprotno je tom načelu izgraditi kliniku za obavljanje kirurških operacija na otvorenom srcu ukoliko ništa ne poduzimate u pogledu uzroka bolesti. To ne znači da nećete liječiti bolesti ukoliko se one pojave. Naravno da hoćete. Ukoliko postoji rupa na ulici koja svakodnevno uzrokuje nesreće, izliječit ćete nesretnika koji padne u nju i slomi noge, no humanije je i isplativije učiniti sljedeće: Zatrpati rupu.

Još jedno načelo jest djelotvorno koristiti svoje kadrove u zdravstvu. Suprotno tom načelu jest poslati osobu u kliniku radi bolesti koju se može liječiti kod kuće. Ili poslati osobu u specijaliziranu bolnicu na liječenje bolesti koju se moglo liječiti u općoj bolnici. Ili liječnika koji se deset godina školovao na fakultetu poslati na teren da cijepi ljude kad taj isti posao može obavljati netko tko se za to obučio u roku od šest mjeseci. Liječnik bi trebao biti na raspolaganju kad treba obaviti zadatak za koji je obučen. Primarna zdravstvena zaštita govori nam sljedeće: Educirajte ljude, sprečavajte bolesti i mudro koristite svoje kadrove u zdravstvu.‘

Цитат :

U mnogim zemljama siromašni ljudi imaju vrlo lošu zdravstvenu zaštitu, a mnogi je uopće nemaju. Žalosno je da milijuni ljudi koji žive u zemljama u razvoju obično ne mogu koristiti usluge koje nudi suvremeno zdravstvo. Čak ni u bogatim zemljama, u kojima zdravstvene ustanove nude vrhunsku medicinsku njegu, neki nemaju novca za takvo liječenje. To se često događa u Sjedinjenim Državama, gdje 46 milijuna stanovnika nema zdravstveno osiguranje.

Da ovo je bas jedna gorka realnost, i ne cudim se sto se narod ogorcava i gleda na bilo koji los nacin spreciti svoje boli i muke.
NAZALOS